Turska digitalna nomad vizna platforma je online

 

Da li biste želeli da radite iz jedne od najlepših zemalja na svetu?

 

Sa svojim živahnim gradovima i zadivljujućim obalama, Turska, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svetu, sada je na putu da postane utočište i za digitalne nomade.

 

Da bi dobili vizu za Tursku, digitalni nomadi mogu lako da pokrenu proces prijave sa platforme Digital Nomad Pre-Application Digital Nomad GoTurkiye. Nakon ispunjavanja uslova na ovoj platformi, što je samo prvi korak procesa, digitalni nomadi će dobiti „Sertifikat za identifikaciju digitalnog nomada“. Sa sertifikatom koji dobijaju sa platforme, digitalni nomadi treba da nastave svoj proces u turskim konzulatima i/ili centrima za vize.

 

Ko može postati digitalni nomad u Turskoj?

 

Državljani Francuske, Nemačke, Italije, Belgije, Holandije, Luksemburga, Irske, Danske, Grčke, Hrvatske, Španije, Portugala, Austrije, Finske, Švedske, Češke, Mađarske, Poljske, Slovenije, Slovačke, Estonije, Letonije, Litvanije, Malte , Bugarska, Rumunija, Norveška, Island, Lihtenštajn, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švajcarska, SAD, Kanada, Ruska Federacija, Ukrajina i Belorusija, starosti 21-55 godina, mogu da podnesu zahtev za digitalnu nomadsku vizu u Turskoj.

 

Da biste dobili sertifikat za identifikaciju digitalnog nomada, morate da priložite sledeće dokumente nakon registracije na platformi:

 

• Putna isprava/pasoš važi najmanje šest meseci od dana dolaska u Tursku

• Diploma o visokom obrazovanju ili dokument koji zamenjuje diplomu

• Dokument koji pokazuje da podnosilac zahteva radi kao digitalni nomad:

a) Ugovor ako radi za kompaniju (osim kompanija u Turskoj) ili b) ugovor o radu između podnosioca prijave i kompanije ako je samozaposleni (osim kompanija u Turskoj)

• Biometrijska fotografija

• Dokument koji dokazuje da podnosilac zahteva ima mesečni prihod od 3.000 USD ili godišnji prihod od 36.000 USD

 

Turska nudi digitalnim nomadima sve što im je potrebno i više.

 

 

Turska, sa svojom robusnom tehnološkom infrastrukturom, lako dostupnom lokacijom i veoma naprednim digitalnim bankarstvom i sistemima plaćanja, već je postala popularna destinacija za digitalne nomade poslednjih godina. Sa digitalnom nomadskom vizom, posetioci mogu produžiti svoj boravak u Turskoj i uživati u jedinstvenoj lepoti zemlje dok koriste brzi internet i mobilnu vezu u njenim većim gradovima.

 

Energetska metropola: Istanbul

 

Istanbul, tačka susreta različitih kultura, nije samo istorijska lokacija na kojoj se ukrštaju hiljade godina civilizacija, već i poslovni centar sa velikim kompanijama i malim start-upima. Ovaj živahni grad, do kojeg se lako može stići direktnim letovima iz gotovo bilo kog dela sveta, zadovoljava potrebe svih vrsta profesionalaca i posetilaca svojom saobraćajnom infrastrukturom, raznovrsnim mogućnostima smeštaja od apartmana za iznajmljivanje do hostela i hotela, blagom klimom i modernim poslovnim oblastima.

 

Istanbul je grad u kome možete uživati u spektakularnom pogledu dok radite na daljinu u kafićima i parkovima koji nude besplatnu bežičnu internet konekciju (Wi-Fi) ili u kancelarijama za saradnju u različitim delovima grada. Sa svojom višeslojnom živahnošću, istorijskim zgradama koje čekaju da budu otkrivene, multikulturalnom istorijom, aktivnom kulturnom i umetničkom scenom tokom cele godine, i svojom ukusnom kuhinjom koja fascinira svakoga, radnici na daljinu mogu da uživaju u društvenom okruženju i drugim prepoznatljivim karakteristikama Istanbula.

 

 

Jedinstven spoj istorije i modernosti: Izmir

 

Izmir, koji je jedna od preporuka Loneli Planeta za putovanje 2024. godine, je prostran i udoban grad koji odgovara potrebama digitalnih nomada. Širok izbor smeštajnih kapaciteta, odlična lokacija pored mora, egejska kuhinja i tekstura koja spaja istoriju i savremenu kulturu su među prepoznatljivim karakteristikama grada. Mnogi popularni gradovi na moru su takođe udobni za digitalne nomade sa svojom modernom infrastrukturom. Bez obzira gde boravite, možete da nastavite da radite u kafiću i uživate u dubokim plavim vodama Egeja kad god vam zatreba pauza.

 

Radno okruženje prepleteno sa prirodom i morem: Mugla

 

Mugla, koja se nalazi na spoju Sredozemnog i Egejskog mora, savršena je opcija za digitalne nomade. Zahvaljujući svojim poznatim gradovima kao što su Dalaman, Bodrum i Fetije u kojima se osećate kao da ste u raju, Mugla nudi posetiocima radni proctor u kojem se osećaju kao na odmoru.

 

Dok Mugla nudi posetiocima mirno radno okruženje sa svojim prirodnim lepotama i robusnom infrastrukturom, takođe čini slobodno vreme još prijatnijim uz aktivnosti koje se kreću od istraživanja drevnih gradova do obilazaka brodom i ukusne egejske kuhinje. Za one koji sanjaju o radnom prostoru poput raja, Mugla je sanjivo mesto sa svojim plavom zastavom, nagrađivanim zlatnim plažama i obalom okruženom kristalnim vodama, mirnim zalivima i zapanjujućim pogledom.

 

 

Beskrajna iskustva pod mediteranskim suncem: Antalija

 

Antalija, srce turske rivijere, takođe je omiljena za digitalne nomade, sa svojom klimom koja pruža 300 sunčanih dana godišnje. Okružen dugim plažama, drevnim gradovima, muzejima koji odražavaju slavnu istoriju grada i mediteranskim delicijama, ovaj grad je jedinstvena destinacija gde posetioci mogu da uživaju u prelepim pogledima dok rade i odmaraju. U Antaliji, gde možete iskusiti alternativne luksuzne smeštajne kapacitete opremljene svim vrstama sadržaja, posetioci mogu da istraže drevne gradove kao što su Patara, Aspendos, Perge, Faselis i Olimpos, Likija i Sveti Pavle dok uživaju na plažama sa Plavom zastavom.

 

 

Turska će učiniti vaš radni prostor vašim utočištem!

Saradnja sa Kinom

 

Posmatrano po godinama, investicije iz Kine u Republici Srbiji značajno variraju, ali od 2018. godine, primetan je trend ubrzanog rasta. Treba imati u vidu da je poslednjih godina Kina uz EU najveći individualni investitor u našoj zemlji, kao i da su njihove investicije pretežno orijentisane na sirovinsku bazu. Od 2014. do 2023. godine kineske kompanije investirale su ukupno 5,5 milijardi evra kapitala u našoj zemlji, što u pomenutom periodu čini 17,5% ukupnih investicija. Najveći priliv investicija iz Kine ostvaren je u 2022. i 2023. godini kad su one činile oko 30% ukupnih stranih direktnih ulaganja. Ipak, EU posmatrana kao celina je i dalje je najznačajniji strani investitor u Srbiji. Ukoliko pogledamo dinamiku stranih direktnih investicija iz Kine u ovom regionu, može se zaključiti da je Republika Srbija ubedljivo najatraktivnije područje za ulaganje kineskih investitora.

 

Sa druge strane, što se tiče kredita, Srbija je povećala učešće duga prema kineskim kreditorima u strukturi javnog duga (3,7 mlrd evra), ali je činjenica da ne preti opasnost od dužničkog opterećenja uopšte, pa tako i prema Kini, što se vidi prema izveštajima Međunarodnog monetarnog fonda (stand-by aranžman) i izveštaj agencija za ocenu kreditnog rejtinga (pozitivan izgled za unapređenje). O opasnosti duga prema kineskim kreditorima se govorim mnogo u EU, ali je pitanje koliko je takva opasnost u pojedinim zemljama realna, a koliko je rezultat propaganda, odnosno deo politike „obuzdavanja“ kineske ekonomske ekspanzije.

 

Srbija je otvorena za investicije iz celog sveta, i upravo poslednjih godina podaci Narodne banke Srbije govore o tome kako se postepeno povećava učešće vanevropskih investicija, iz SAD, Kine, Ujedinjenih arapskih Emirata i, naravno, Kine. Karakteristika Kine je što je jedan od najvećih neto kreditora na svetu (pozitivan spoljnotrgovinski bilans), ima ogromna sredstva na raspolaganju za investiranje i kreditiranje.

 

Zemlja kao što je Srbija imaju u očima stranih investitora povišen politički rizi, i to znatno viši nego što je to bazirano na realnim osnovama, jer oni nemaju mogućnost da dubinski analiziraju stanje u Srbiji, za razliku od domaćih naših analitičara, koji ovde žive i rade. Dakle, svakako da je politička podrška bitna i neophodna da bi se obezbedila makroekonomska stabilnost, da bi se učvrstio poslovno-investicioni ambijent. Međutim, definitivno da ovoliko stranih direktnih investicija ne bi svake godine ulazilo u Srbiju da ne postoji ekonomska, ali i politička osnova za to. Naravno da i od političkog rukovodstva zavisi sposobnost vođenja stabilizacione, socijalne, ekonomske politike itd, ali možda i najbolja potvrda toga je misija MMF-a, koja ističe razboritost aktuelne vlasti u vođenju ekonomke politike.

 

Neko bi postavio pitanje zašto su Sjedinjene Države atraktivnije za ulaganje nego EU, a odgovor je jednostavno: zato što je američko tržište stabilnije, ima lakši pristup energentima, ali i politički rizik je u EU veći zbog geopolitičke krize na istoku Evrope (rat u Ukrajini), blizini Bliskog Istoka itd.

 

Kada posmatramo region Zapadnog Balkana, Srbija je ubedljivo najatraktivnija investiciona destinacija. Razlozi tome su: najveće tržište u regionu i po populaciji i teritoriji, ali i po proizvodnom potencijalu; odličan geografski položaj, bez obzira što nema izlaz na more; sporazumi o slobodnoj trgovini (EU, CEFTA, Evroazijska ekonomska unija, Turska, potpisan sporazum sa Kinom, pregovori sa Egiptom, Ujedinjenim arapskim Emiratima, Južnom Korejom); podsticaji države za investitore (tehnički i finansijski); makroekonomske stabilnost, kvalitetna radna snaga itd.

 

 

Priliv kineskih investicija ne doprinosi samo razvoju Srbije, takve i slične investicije, ali svakako i one više dodate vrednosti, su kontinuirano doprinosila razvoju Evrope, evropskih država. Ne treba zaboraviti činjenicu o značaju kineskih investicija u evropske privrede, uključujući i članice Evropske unije. Podsetiću vas na platformu za saradnju Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope, koja je bila vrlo popularna, ali se njen rad usporio pod uticajem geopolitičkih tenzija. Ako se setite, inicijativa „Pojas i Put“ je nastala kako bi se Kina čvršće povezala sa Evropom, da su mnoge zemlje na tom pravcu, zaključno sa Italijom, bile zainteresovane da se nađu kao strateške tačke. Međutim, sam projekt je usporen, jer se od strane pojedinih zemalja na zapadu to videlo kao kineska ekspanzija, te je nedavno Italija otkazala članstvo u inicijativi.

 

Sa druge strane, treba naglasiti da je Kina druga najveća privreda na svetu, da ima izražen tehničko-tehnološki razvoj, da je članica Saveta bezbednosti, da je napreduje u razvoju univerziteta, naučno-istraživačkih centara itd, te je zaista neophodno imati dobre ekonomske odnose sa ovom zemljom i unapređivati ih. Nesumnjivo, Kina je jedan od pokretača globalnog ekonomskog rasta, a sa svojim stopa ma rasta od oko 4-5% na godišnjem nivou, ona svakako najviše doprinosi globalnoj dinamici privredne aktivnosti.

 

Takođe, geopolitičko balansiranje je veoma bitno, ne samo na nivou Evrope, već i globalno, jer je to verovatno jedini način da se obezbedi dugoročan održiv mir, koji je neophodan privredi. Tako da smo mišljenja da geopolitičko balansiranje nije ništa neobično, ili pogrešno. Vlada Srbije je istakla da je glavni spoljnopolitički cilj pristupanje EU, to kaže i privreda, ali je činjenica da želimo da se ekonomski odnosi razvijaju i sa vanevropskim tržištima. 

 

Vlada Republike Srbije ima odlične političke odnose sa Mađarskom, a spoljnotrgovinska razmena se sve više uvećava. Mađarska je takođe jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Srbije. Otvoreno govoreći, i jedna i druga privreda su relativno male u odnosu sa Kinom, te je potencijalno ulaganje Kine sasvim opravdano ukoliko se želi kreirati regionalna lanac snabdevanja. Očekivani sinergetski efekat je opravdan, te su takva ulaganja i moguća. Posebno smo zainteresovani za ulaganja više dodate vrednosti, tako da ne bismo prihvatili da Srbija u tom lancu bude mesto sirovinske eksploatacije, a Mađarska da bude ta koja kreira dodatu vrednost. Te investicije treba da budu izbalansirane.

 

U okviru projekta EXPO 2027, kineske firme će biti glavni izvođači radova, ali domaće male i srednje firme treba da budu angažovane što je više moguće kao podizvođači. To je ujedno i glavni projekat u narednom srednjem roku u zemlji, ključan za održavanje vitalnosti privrede Srbije. Sa druge strane, verovatno da će kineske firme biti delimično angažovane i u drugim infrastrukturnim radovima, koji se tiču investicionog ciklusa „Skok u budućnost 2027“.

 

Podrazumeva se da tržišne procedure treba da budu ispoštovane, međutim, kada određene projekte realizujete na osnovu strateškog partnerstva, onda se mogu raditi određeni izuzeci, ali sa druge strane treba voditi računa da proces odabiranja bude transparentan. Slično je tome kao kada nabavljate avione za vojsku, pa recimo usled strateškog partnerstva sa Francuskom, Srbija se odluči da ne ide na tender za nabavku aviona, već se obrati Francuskoj direktno da od nje nabavi njene avione („Rafal“). 

 

Privreda Srbije se ubrzano razvija u poslednjih deset godina, posebno od 2018. godine kada se ulazi u period ekspanzivnih stopa rasta (sa izuzetkom pandemijske 2020. godine kada se desila ekonomska kontrakcija). Tome su svakako doprinele i kineske investicije, prvenstveno u metalsku industriju, delove prerađivačke industrije, ali i kroz angažovanje kineskih kompanija u izgradnji putne i druge infrastrukture.

 

Kina je jedan od glavnih spoljnotrgovinskih partnera Srbije, ali to nije slučaj samo sa Srbijom, i mnoge druge evropske zemlje vrlo usko sarađuju sa Kinom, posebno Nemačka.

 

Međutim, činjenica je da svetska privreda ide ka fragmentaciji, da je moguće usložnjavanje političkih i ekonomskih tenzija posebno između dve vodeće privrede, SAD i Kine, te da kao posledica može proisteći otežana saradnja sa kineskim firmama.

 

Činjenica je takođe, da je privreda EU, na primer, više zavisna od ekonomskih odnosa sa Kinom nego od energenata iz Rusije. Energenti su pronađeni na drugim tržištima, ali je vrlo komplikovano smanjiti saradnju sa Kinom, imajući u vidu da je to „svetska fabrika.“

 

Što se tiče Srbije, mi saradnju sa Kinom vidimo kao jedan potencijal za dodatnu diversifikaciju ekonomskih odnosa sa inostranstvom, iako za nas EU ostaje ubedljivo najznačajniji ekonomski partner. Ipak, mišljenja smo da investicije koje dolaze iz Kine treba da budu usklađene sa evropskim standardima i kada je u pitanu ekologija, zaštita na radu itd.

 

Verujemo da neće biti ograničenja sa strane EU kada je u pitanju saradnja Srbije sa Kinom, imajući u vidu da od takve saradnja i njihova privreda dosta zavisi.

 

Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.

 

Autor: Bojan Stanić, pomoćnik direktora u Privrednoj komori Srbije.    

Preduzetničke skakaonice

 

Organizacija JCI Novi Sad u saradnji sa Naučno-tehnološkim parkom u Novom Sadu organizuje događaj posvećen preduzetništvu pod nazivom „Preduzetničke skakaonice“.

 

JCI (Junior Chamber International) je međunarodna neprofitna organizacija koja postoji u više od 5.000 lokalnih zajednica, u 117 zemalja širom sveta, a čini je preko sto sedamdeset hiljada članova, mladih lidera i preduzetnika.

 

Ideja koja okuplja JCI članove je lični i profesionalni razvoj, društveno odgovorno ponašanje i kreiranje održivih rešenja za aktuelne probleme u društvu, prvenstveno kroz projekte edukativnog i poslovnog karaktera. JCI Novi Sad tako od svog osnivanja aktivno sprovodi i podržava projekte u domenu biznisa, individualnog razvoja, razvoja zajednice i međunarodne saradnje, od kojih su najznačajniji Balkanska konferencijaCreative Young Entrepreneur i TOYP (Ten Outstanding Young Persons).

 

NTP NS je zajednica koja okuplja tehnološka preduzeća koja se bave inovacionom delatnošću i broji danas 42 članice - Institut za veštačku inteligenciju, 18 tehnološko-razvojnih kompanija i 23 startap kompanije, u kojima je zaposleno preko 1.500 uglavnom visokoobrazovanih stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija.

 

Pored prostornih i infrastrukturnih uslova za rad, NTP NS istovremeno pruža i naučnoistraživačke, edukativne i ostale usluge svojim članicama, radi kreiranja ideja i gotovih rešenja za poslovni svet, kao i niz obuka koje razvijaju preduzetničke veštine. Jedan od glavnih ciljeva je i razvoj talenata i podizanje svesti u oblasti tehnološkog razvoja inovacija, kao i stvaranje uslova za osnivanje i podršku što većeg broja startap preduzeća.

 

NTP NS nastoji da razvija eko sistem koji okuplja akademsku zajednicu, startapove, kompanije kako bi se podstakle inovacije i komercijalizacija najsavremenijih proizvoda i usluga i time doprinele pozitivne promene u društvu.

 

 

Četvorodnevni događaj „Preduzetničke skakonice“ posvećen je podršci preduzetnicima, ali i onih koji to žele da budu, sa ciljem da se povežemo i pomognemo jedni drugima, svojim znanjem i iskustvom. Ovaj događaj će biti održan u prostorijama Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu, u Prezentacionoj sali, sa sledećom agendom:

 

  • maj 2024. godine: od 18 do 20:30 časova – otvaranje i predavanja iz oblasti biznis plana i razvoja poslovanja. Nakon predavanja, termin od 20:30 do 22 časa, predviđen je za osveženje i networking u holu NTP Novi Sad. 
  • maj 2024. godine: od 18 do 20 časova – predavanja iz oblasti marketinga i PR-a. Nakon predavanja, termin od 20 do 22 časa predviđen je za osveženje i networking u holu NTP Novi Sad. 
  • maj 2024. godine: od 18 do 20 časova – predavanja iz oblasti prava i finansija. Nakon predavanja, termin od 20 do 22 časa predviđen je za osveženje i networking u holu NTP Novi Sad. 
  • jun 2024. godine: od 18 do 20:30 časova – predavanja iz oblasti inovacija i tehnološkog razvoja i zatvaranje događaja. Nakon predavanja, termin od 20:30 do 22 časa predviđen je za osveženje i networking u holu NTP Novi Sad.

 

Imena predavača i konkretne teme biće naknadno objavljeni na Instagram profilu JCI Novi Sad (jci_novisad).

 

Događaj je besplatan za sve zainteresovane. Broj mesta je ograničen. Prijava je obavezna.

 

Ovim putem, pozivamo Vas da podržite događaj, i u okviru svoje mreže članova i/ili pratilaca prenesete informaciju o samom događaju, datumima, i temama i podelite link za prijavu.

 

Link za prijavu je : https://tinyurl.com/2yqldtq4

 

Web sajt JCI Novi Sad: https://jci.rs/novi-sad/

 

Web sajt NTP Novi Sad: https://ntpns.rs

 

Vidimo se!!!

U Beogradu predstavljen prvi nacrt Međunarodnog kodeksa notarijata

 

Gromoglasnim aplauzom u beogradskom Sava centru završena je sednica Generalnog saveta Međunarodne unije notara (UINL), na kojoj je tokom prethodne nedelje više od 180 javnih beležnika iz celog sveta diskutovalo o načinima za unapređenje pravne sigurnosti i ove pravničke profesije.

 

Tokom četiri dana Institucionalnih sastanaka UINL, delegati su diskutovali o ulozi notarijata u privrednom pravu, i o načinima na koji javni beležnici u ovoj oblasti mogu doneti sigurnost za državu i prednost za ekonomiju. Izuzetno važna tema sastanka Generalnog saveta UINL bila je građanska odgovornost javnih beležnika i profesionalno osiguranje, odnosno na koji način notarijat obezbeđuje sigurnost pravnih poslova za građane, što istovremeno jača i samu profesiju.

 

Beograd je imao čast i da bude mesto gde je predsednik UINL predstavio prvi nacrt Međunarodnog kodeksa notarijata, jednog sveobuhvatnog dokumenta, koji će predstavljati okvir za sve notarijate sveta. Ovaj dokument odnosi se na status notara i kriterijume za izbor, ali i na obavezne elemente javnobeležničke isprave i standarde koju sve isprave treba da ispunjavaju.

 

Na zatvaranju skupa u Beogradu, predsednik UINL Lionel  Galijez je zahvalio Javnobeležničkoj komori Srbije (JKS) na besprekornoj organizaciji, istakavši još jednom da je i pre dolaska u srpsku prestonicu znao da je JKS za samo deset godina ojačala i razvila se da može da bude domačin i najvažnijih međunarodnih skupova.

 

Predsednik UINL sastao se u Beogradu sa ministarkom pravde Republike Srbije Majom Popović, koja je takođe prisustvovala otvaranju sednice Generalnog saveta UINL i tom prilikom se obratila delegatima, izražavajući zadovoljstvo što je Republika Srbija domaćin ovog važnog međunarodnog skupa.

 

 

Ministarka Popović je naglasila da su javni beležnici svojim predanim radom, tokom 10 godina kako je ova profesija uvedena u Srbiji, u potpunosti opravdali poverenje koje im je ukazano. Takođe je ocenila da je skup u Beogradu priznanje za ostvareni napredak i brz razvoj javnog beležništva u Srbiji.

 

“Javni beležnici su dobro organizovanim i stručnim radom doprineli povećanju sigurnosti u pravnom prometu i smanjili broj sporova. Radnje koje obavljaju javni beležnici značajno rasterećuju sudove, koji mogu da se posvete isključivo postupcima u kojima je neophodno utvrđivanje spornih činjenica. Na taj način, preventivni aspekt delatnosti javnih beležnika omogućava efikasniju i kvalitetniju sudsku zaštitu”, rekla je ministarka pravde Maja Popović i dodala da će Ministarstvo pravde nastaviti da radi na unapređenju javnobeležničke profesije, u cilju povećanja pravne sigurnosti i efikasnijeg i kvalitetnijeg rada pravosuđa.

 

U radu Generalnog saveta UINL, učestvovali su i javni beležnici i Srbije. Prvog dana sednice Generalnog saveta UINL, jedan od izlagača na okruglom stolu o ulozi javnih beležnika u privrednom pravu bio je Goran Andrić, član izvršnog odbora JKS, dok je u drugom okruglom stolu učestvovao Marko Tomić, takođe član IO JKS.

 

Na početku sastanka Generalnog saveta, predsednik UINL Lionel Galijez pored čestitke i zahvalnosti Javnobeležničkoj komori Srbije na organizaciji skupa, zahvalio je i svim učesnicima čija će stručnost doprineti da se u svim zemljama gde funkcioniše latinski tip notarijata unapredi dodatno pravna sigurnost, koja je suština notarske profesije.

 

Galijez je istakao da su svi notarijati u UINL ujedinjeni i posvećeni promociji kontinentalnog prava koje nosi vrednosti prevencije sukoba, zaštite prava i pacifikacije društva, što su tri cilja koje javni beležnik konkretizuje.

 

„Velika je privilegija imati uz sebe srpski notarijat koji nas je dočekao, a takođe je za srpski notarijat snaga to što može da računa na priznanje i podršku 91 notarijata naše Unije“, rekao je Galijez.

 

 

Predsednik JKS Srbislav Cvejić je obraćajući se delegatima Generalnog saveta UINL rekao da je održavanje ovog događaja u Srbiji od velikog značaja za srpsko javno beležništvo. „Ovaj skup nam pruža priliku da razmenimo najbolje prakse, razmotrimo i identifikujemo zajedničke izazove, kako bismo kao profesija što bolje odgovorili i tako doprineli našem društvu, našim državama i unapredili pravnu sigurnost, kojoj svi težimo", istakao je Cvejić.

 

On je dodao da je nemoguće govoriti o rezultatima javnog beležništva u Srbiji, a ne navesti činjenicu da je pravosuđe rasterećeno u toj meri da su sudski postupci proistekli iz ugovornih odnosa svedeni na nivo statističke greške, naročito u oblasti prometa nepokretnosti.

 

„Brz napredak i razvoj javnobeležničkog sistema u Srbiji, naravno, nije mogao da se desi bez velike podrške našeg Ministarstva pravde, koje kontinuirano radi na tome da nam obezbedi sve uslove za efikasan i kvalitetan rad“, rekao je predsednik JKS i naglasio da su javni beležnici Srbije istovremeno imali veliku pomoć kolega iz mnogo starijih i mnogo razvijenih notarskih sistema, kao i međunarodnih organizacija, pre svih UINL.

 

Institucionalni sastanci UINL u beogradskom Sava centru obuhvatali su 10 sastanaka komisija i radnih grupa, zatim celodnevni rad Upravnog odbora UINL, kao i dvodnevno zasedanje Generalnog saveta UINL. Više od 180 delegata iz 55 zemalja radili su svakog dana od od 9 do 18.30, bio je obezbeđen simultani prevod na tri jezika – engleski, francuski i španski, a na marginama skupa organizovano je i više bilateralnih sastanaka.

Lidija Tomić proglašena za „Inženjerku godine“ za 2024. u Srbiji

 

U okviru inicijative Privredne komore Srbije, kompanije Siemens Srbija i udruženja „Inženjerka godine“ koja za cilj ima da inspiriše mlade žene za studije i karijeru u inženjerskoj struci, danas je za inženjerku 2024. godine u Srbiji proglašena dr Lidija Tomić, inženjerka vazdušnog saobraćaja i asistent na Visokoj školi strukovnih studija Vazduhoplovna akademija.

 

Još od tinejdžerskih dana Lidijin život je posvećen avijaciji, a početkom ove godine doktorirala je sa prosečnom ocenom 10 na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, kao najmlađi doktorand pri Katedri za vazduhoplovna prevozna sredstva. Ona je odbranila prvi doktorat u srpskoj vazduhoplovnoj industriji i nauci na temu dronova kao pretnje po bezbedno odvijanje civilnog vazdušnog saobraćaja. Na svečanosti organizovanoj u Privrednoj komori Srbije, Lidija Tomić je izjavila da su svih 10 finalistkinja pobednice ovog izbora.

 

Ovom prilikom zvanicama se obratio Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije, rekavši da živimo u eri nauke, tehnologije i inženjerstva. „Svet se menja neverovatnom brzinom i to u tehnološkom smislu. Važno je da budemo u ritmu globalnih dešavanja, a to možemo samo ukoliko imamo domaće inženjere koji mogu taj proces da isprate”, izjavio je Vesović i dodao da je za Srbiju važno što ima veće učešće žena u naukama i inženjerstvu u odnosu na svetski i evropski prosek.

 

„U Sloveniji smo do sada imali šest izbora za „Inženjerku godine“, a u Srbiji i Hrvatskoj po dva. To znači da smo napravili zajednicu od 100 inženjerskih talenata za koje ne postoje granice. Zamislite moć ovog tima od 100 vrsnih inženjerki i šta bi one zajedno mogle da naprave, kakva je to zajednica na delu”, istakla je Medeja Lončar, generalna direktorka kompanije Siеmens za Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku, i dodala da je važno da smanjimo „dream gap“ odnosno razliku između snova i ambicija devojčica i ostvarivanja njihovog punog potencijala kada odrastu, koja nastaje ne zbog nedostatka sposobnosti ili kvaliteta već zbog podrške zajednice. Kako kaže, stereotipi i nedostatak uzora su i dalje najveći izazovi sa kojim se susreću.

 

 

„Inženjerstvo nije samo izgradnja mostova ili programiranje softvera, već i izgradnja budućnosti. Mi kao inženjeri imamo moć da ideje pretvorimo u stvarnost, da kreiramo rešenja koja poboljšavaju živote i da pokrećemo tehnološki napredak koji oblikuje naš svet. Inženjerstvu treba ženska perspektiva, njihova kreativnost i način gledanja na probleme”, poručila je mladima Ana Petrović, generalna direktorka kompanije „Global Substation Solutions“, koja je prošle godine proglašena za „Inženjerku godine“.

 

Inicijativu za izbor „Inženjerke godine“ pokrenuli su Privredna komora Srbije, kompanija Siеmens Srbija i udruženje „Inženjerka godine“, a podržali su je i Comtrade, A1 i NLB Komercijalna banka, kompanije koje i same zapošljavaju inženjerski kadar i prepoznaju značaj ove struke u daljem razvoju privrede.

 

Reč je o drugom po redu izboru u okviru šire inicijative da se javnosti u Srbiji predstave inženjerke iz različitih kompanija i institucija, one koje bi svojom ličnošću i radom mogle da budu primer i inspiracija mladim ženama koje se nalaze pred izborom budućeg zanimanja. Nakon javnog konkursa i izbora 10 finalistkinja, o tome ko će među njima poneti titulu „Inženjerke godine” za ovu godinu odlučivala su četiri žirija: finalistkinje, predstavnici medija, učenici i profesori srednjih škola kao i predstavnici organizatora i partnera.

 

Finalistkinje ovogodišnjeg izbora za najinspirativniju ženu inženjerske struke u Srbiji bile su:

 

  • Dr Dragana Bajović, Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, vanredna profesorka
  • Katarina Boberić, Continental Automotive Serbia, vodeća inženjerka
  • Zorana Vukičević, Vega IT, softver inženjerka
  • Dr Tijana Geroski, Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, docentkinja
  • Željana Grbović, Institut BioSens, istraživač
  • Dr Milana Guteša Božo, Termoinžinjering Zrenjanin, direktorka sektora za istraživanje i razvoj
  • Milena Nedeljković, Teva Pharmaceuticals, senior inženjerka za ambalažu
  • Aleksandra Petrović, Elektroprivreda Srbije (Hidroelektrana Zvornik), vodeća mašinska inženjerka
  • Jovana Stanojević, Johnson Electric Niš, senior procesna inženjerka
  • Dr Lidija Tomić, Visoka škola strukovnih studija Vazduhoplovna akademija, inženjerka vazdušnog saobraćaja

 

Više informacija o ovoj inicijativi dostupno je na veb-sajtu www.inzenjerka-godine.rs.

Poziv za učešće na mentorskom programu "Novo lice žene sa sela"

 

Poziv za učešće na besplatnom mentorskom programu "Novo lice žene sa sela" koji će se održati šest meseci i to u periodu od novembra 2024. godine do maja 2025. godine

 

Nakon uspešno završene prve generacije, otvaramo poziv za drugu generaciju mentorskog programa „Novo lice žene sa sela“.

 

Kroz projekat „Novo lice žene sa sela“ nastojimo da definišemo novo lice žene koja živi na ruralu i da je osnažimo da kroz preduzetnički poduhvat i svojim autentičnim glasom ispriča i realizuje svoju priču i ideju.

 

Mentorski program se realizuje sa mentorkama iz mreže Jezgro koja postoji od 2019. godine i okuplja stručnjakinje i ekspertkinje sa dokazanim radnim i životnim iskustvom. U ovom trenutku, mreža mentorki broji 30 žena i one su uključene u razvoj mentorskog programa u okviru projekta „Novo lice žene sa sela“. Kroz aktivnosti mreže Jezgro u okviru projekta, koja u ovom trenutku okuplja više od 110 žena sa sela, želimo da omogućimo učesnicama pristup mreži podrške i mentorskom programu koji je dizajniran na osnovu potreba polaznica mentorskog programa, a podržan znanjem i ekspertizom žena iz različitih regiona Srbije, što stvara posebnu dodatnu vrednost za učesnice u mentorskom programu.

 

Metodologija koja se koristila za razvoj programa je metodologija unapređenja profesionalnih veština i znanja žena i lični razvoj, kroz deljenje znanja, veština, razbijanje predrasuda i podsticanje umrežavanje i ženske solidarnosti. Tokom šestomesečnog trajanja mentorskog programa, kreiraće se do 20 mentorskih parova, što znači da će do 40 žena učestvovati u ciklusu. Raznolikost, lične i poslovne  biografije postojećih mentorki iz mreže Jezgro čini ovaj mentorski program jedinstvenim i važnim  resursom za razvoj učesnica u programu. Iskustvo prethodne generacije mentorskog programa „Novo lice žene sa sela“, 2023/2024 najbolje svedoči u tu korist.

 

Glavni ciljevi mentorskog programa „Novo lice žene sa sela“ su razbijanje stereotipa o mladim ženama, ženama pripadnicama etničkih manjina i povratnicama  koje žive u ruralnim delovima Srbije i sistemski trud prema njivovom socijalnom i ekonomskom osnaživanju i podrška ženama sa rurala u ko-kreiranju ili re-kreiranju  novih i postojećih modela života i rada na ruralu u cilju poboljšanja kvaliteta njihovih života i života zajednice kojoj pripadaju.

 

Mentorski program će trajati od novembra 2024. godine do maja 2025. godine sa  sledećom vremenskom dinamikom i obuhvatom tema: 

 

  • Novembar – otvaranje mentorskog programa, susret i upoznavanje. Kreativno i inovativno mišljenje - onlajn predavanje o kreativnom i inovativnom mišljenju, domaći zadaci, Q&A sesije i praćenje napretka  mentorine;
  • Decembar – Preduzetništvo i upravljanje biznisom - onlajn predavanje o preduzetništvu i preduzetničkim veštinama, domaći zadaci, Q&A sesije i praćenje napretka mentorine;
  • Januar – Pričanje priče i Brendiranje (Storytelling & Branding) - onlajn predavanje o Pričanju priče i Brendiranju, domaći zadaci, Q&A sesije i praćenje napretka mentorine;
  • Februar - Digitalna pismenost - onlajn predavanje o digitalnoj pismenosti, domaći zadaci, Q&A sesije i praćenje napretka mentorine;
  • Mart – Komunikacija i umrežavanje - onlajn predavanje o komunikaciji i umrežavanju, domaći zadaci, Q&A sesije i praćenje napretka mentorine;
  • April – Lidersto i vizionarsko upravljanje - onlajn predavanje o liderstvu i vizionarskom upravljanju, domaći zadaci, Q&A sesije i praćenje napretka mentorine.
  • Maj – zatvaranje mentorskog programa i evaluacija programa.

 

Program i aktivnosti u okviru ovog programa sprovode se hibridno: onlajn u vidu predavanja i radionica i/ili uživo kada se stvore uslovi za rad uživo, jedan na jedan.

 

Dodatne informacije o programu možete pročitati na sledećem linkudok direktnu prijavu možete uraditi preko linka. 

 

** U okviru projekta Nemačke razvojne saradnje “Perspektive za mlade u ruralnim sredinama u Srbiji” koji sprovodi GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom turizma i omladine Republike Srbije, podržava se projekat “Novo lice žene sa sela” u organizaciji Centra za društveno odgovorno preduzetništvo – CDOP a koji ima za cilj osnaživanje mladih žena, pripadnica etničkih manjina i povratnica koje žive i rade u ruralnim delovima Srbije.

Radionica "Izazovi rasta - kako se mali spremaju da postanu veliki"

 

Organizacija JCI Novi Sad i Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu, pozivaju Vas na inspirativnu radionicu koja će Vas osnažiti da prepoznate i prevaziđete ključne izazove u razvoju Vašeg biznisa. Pridružite im se na putu ka velikim poslovnim uspesima i saznajte kako se pripremiti za sledeće korake!

 

JCI (Junior Chamber International) je međunarodna neprofitna organizacija koja postoji u više od 5.000 lokalnih zajednica, u 117 zemalja širom sveta, a čini je preko sto sedamdeset hiljada članova, mladih lidera i preduzetnika.

 

Ideja koja okuplja JCI članove je lični i profesionalni razvoj, društveno odgovorno ponašanje i kreiranje održivih rešenja za aktuelne probleme u društvu, prvenstveno kroz projekte edukativnog i poslovnog karaktera. JCI Novi Sad tako od svog osnivanja aktivno sprovodi i podržava projekte u domenu biznisa, individualnog razvoja, razvoja zajednice i međunarodne saradnje, od kojih su najznačajniji Balkanska konferencijaCreative Young Entrepreneur i TOYP (Ten Outstanding Young Persons).

 

NTP NS je zajednica koja okuplja tehnološka preduzeća koja se bave inovacionom delatnošću i broji danas 42 članice - Institut za veštačku inteligenciju, 18 tehnološko-razvojnih kompanija i 23 startap kompanije, u kojima je zaposleno preko 1.500 uglavnom visokoobrazovanih stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija.

 

Pored prostornih i infrastrukturnih uslova za rad, NTP NS istovremeno pruža i naučnoistraživačke, edukativne i ostale usluge svojim članicama, radi kreiranja ideja i gotovih rešenja za poslovni svet, kao i niz obuka koje razvijaju preduzetničke veštine. Jedan od glavnih ciljeva je i razvoj talenata i podizanje svesti u oblasti tehnološkog razvoja inovacija, kao i stvaranje uslova za osnivanje i podršku što većeg broja startap preduzeća.

 

NTP NS nastoji da razvija eko sistem koji okuplja akademsku zajednicu, startapove, kompanije kako bi se podstakle inovacije i komercijalizacija najsavremenijih proizvoda i usluga i time doprinele pozitivne promene u društvu.

 

Kada? 10. oktobar 2024. godine, od 18:00 do 20:00 časova


Gde? Naučno-tehnološki Park Novi Sad, Fruškogorska 1 - Sala br. 1


Trajanje: 2 sata – U uvodnom delu radionice očekuje vas inspirativno predavanje, a u drugom delu interaktivan razgovor sa učesnicima.

 

Šta vas očekuje?

 

  • Da li sve morate sami? Prekretnice u rastu kompanije kroz prizmu zapošljavanja.
  • Kako i koga zapošljavati?
  • Kada je pravo vreme za organizaciju i strukturu?
  • Da li su zaposleni uvek zamenljivi i zašto je to važno?
  • Ko oblikuje kulturu vaše kompanije?
  • Koliko vas košta otkaz?
  • Kako znati da li ste dobri u onome što radite?
  • Šta možete učiniti već sutra?

 

Naši predavači:

 

Predrag Pivarski


Trenutno radi u HTEC Group, fokusirajući se na strateško zapošljavanje i optimizaciju operacija. Sa bogatim iskustvom u regrutaciji inženjera, Predrag će podeliti ključne strategije za efikasan rast kompanije i zadržavanje vrhunskih talenata.

 

Jelena Kovač


Sa više od 20 godina iskustva u različitim industrijama, uključujući građevinarstvo i IT, Jelena je lider u upravljanju projektima koji podržavaju skaliranje timova i biznisa. Njene veštine prilagođavanja komunikacije različitim sagovornicima osiguraće efikasne poslovne procese.

 

Predrag i Jelena će vam otkriti tajne vođenja tima od 60 članova, koji je podržao rast njihove kompanije sa 100 na preko 2500 talenata za manje od dve godine!

 

Radionica je besplatna, ali je broj mesta ograničen. Prijave su otvorene do 09. oktobra 2024. godine do 22:00 časa.

 

Link za prijavu: https://shorturl.at/Xlcvg

 

Za dodatne informacije, obratite se Tamari Sićević na tel. 064 903 8128.

 

Prijavite se i postanite deo ove jedinstvene prilike!

Kako do kredita Fonda za razvoj

 

U delu Krediti i garancije možete videti sve kreditne linije koje su u našoj ponudi. Tu možete izabrati program, zavisno od vaših potreba, da li ste zainteresovani za finasiranje investicionog ulaganja, kredita za početnike, trajnih obrtnih sredstava ili vam pak trebaju sredstva za tekuću likvidnost.

 

Izaberite kreditnu liniju za koju ste zainteresoivani. Ukoliko vam treba asistencija, i informacije o programima za tekuću godinu, možete ih dobiti, svakog radnog dana putem e-mail adrese: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

Podnošenje zahteva

 

Kada ste izabrali kreditnu liniju za koju konkurišete, potrebno je da uredno popunite zahtev za kreditom i prikupite potrebnu dokumentaciju. Vodite računa da Vam je dokumentacija kompletna prilikom podnošenja zahteva, kako bi analiza bila brža i bez čekanja dopuna. Fond ima pravo da nekompletnu dokumentaciju vrati podnosiocu zahteva.

 

Zahtev se može predati:

 

  • online putem portala koji se nalazi na našem sajtu (za investicione kredite i kredite za trajna obrtna sredstva);
  • lično u prostorijama Fonda za razvoj u Beogradu, ulica Knez Mihailova 14, u Nišu, ulica Bulevar Nemanjića broj 14a, ili Novom Pazaru, Ulica 28. Novembra 41
  • (u direktnoj komunikaciji sa saradnikom Fonda, moguće je obaviti razgovor i pregled dokumentacije);
  • ili poslati poštom na već naznačene adrese.

 

Kreditna analiza zahteva

 

Nakon prijema zahteva, I utvrđivanja potpunosti dokumentacije, pristupa se kreditnoj analizi, koja se posmatra sa sledeća tri aspekta:

 

Ocena boniteta

 

Na osnovu finansijske dokumentacije utvrđuje se uspešnost dosadašnjeg poslovanja. Utvrđuje se kreditna sposobnost podnosioca zahteva.

 

 

Ocena projekta

 

Utvrđivanje isplativosti realizacije projekta, tehničko-tehnosloški uslovi, efekti na zaposlenost, regionalna lociranost projekta.

 

Ocena kolaterala

 

Ocena instrumenta obezbeđenja kredita, i utvrđivanje moguće visine obezbeđenja sredstava.

 

Zahtev se obrađuje u zavisnosti da li ste ga predali u Nišu ili Beogradu.

 

Odlučivanje o kreditnom zahtevu

 

Na osnovu kreditne analize, i predloga Kreditnog odbora Fonda, Upravni odbor Fonda za razvoj se sastaje najmanje jednom mesečno, i donosi konačne odluke o kreditnim zahtevima. Nakon svake sednice Upravnog odbora, podnosioci zahteva se pismeno obaveštavaju o njihovom zahtevu.

 

Potpisivanje ugovora o kreditu ili garanciji

 

Prilikom obaveštenja o ishodu kreditnog zahteva, podnosilac kreditnog zahteva dobije i uputstvo koju dokumentaciju treba da sakupi za potpisivanje ugovora, kao i kontakt osobu sa kojom će u roku do dva meseca, od odobrenja kredita, organizovati zaključenje ugovora.

 

Potpisivanje ugovora se obavlja isključivo u prostorijama Fonda za razvoj u Nišu, Beogradu ili Novom Pazaru.

 

Puštanje kredita u tečaj

 

Nakon potpisivanja Ugovora i uspostavljanja instrumenata obezbeđenja vrši se isplata kredita na osnovu Zahteva za prenos sredstava i specifikacije ulaganja po dobavljačima/izvođačima radova koju klijent popunjava prilikom potpisivanja ugovora.

 

Za svako puštanje sredstava je potrebno dostaviti novi zahtev i specifikaciju ulaganja u skladu sa dokumentacijom za puštanje. Profaktura/ugovor dobavljača opreme ili izvođača radova, na osnovu koje se vrši isplata sredstava mora biti važeća na dan isplate sredstava kredita.

 

Sredstva kredita se uplaćuju isporučiocu/ponuđaču/prodavcu/ izvođaču radova na osnovu ugovora o asignaciji ili na račun korisnika kredita. Tokom grejs perioda, kao i na poziv Fonda, klijent je dužan da dostavi dokumentaciju o pravdanju kredita Fondu ili drugoj agenciji koju Fond ovlasti, i omogući terensku kontrolu u svojim poslovnim prostorijama.

 

Otplata kredita

 

Nakon isteka grejs perioda, kredit prelazi u otplatu, po dogovorenoj dinamici. Anuiteti mogu dospevati mesečno ili kvartalno, u zavisnosti od toga šta ste označili u zahtevu. Prilikom ulaska u period otplate, naše kolege iz Sektora finansija će Vam proslediti anuitetni plan.

 

Nakon otplate kredita u celosti, prosledite nam zahtev za vraćanjem menica i potvrde o brisanju hipoteke.

Program podrške unapređenju bezbednosti i kvaliteta proizvoda i usluga

 

Ministarstvo privrede, u saradnji sa Razvojnom agencijom Srbije, raspisuje Javni poziv za učešće u Programu podrške unapređenju bezbednosti i kvaliteta proizvoda i usluga.

 

Opšti cilj Programa je unapređenje konkurentnosti, bezbednosti i kvaliteta proizvoda i usluga na tržištu, odnosno, olakšan pristup tržištima i povećanje konkurentnosti mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, a time i privrede u celini.

 

Program će doprineti povećanju nivoa korišćenja standarda u proizvodnji i organizaciji poslovanja, sertifikaciji proizvoda, sistema menadžmenta i povećanju korišćenja drugih usluga u oblasti infrastrukture kvaliteta.

 

Program je namenjen za sufinansiranje sledećih (prihvatljivih) projektnih aktivnosti:

 

  • Sprovođenje postupaka ocenjivanja usaglašenosti proizvoda sa propisanim zahtevima;
  • Reglulisanje poslovanja u skladu sa zahtevima priznatih standarda menadžmenta;
  • Sprovođenje postupka akreditacije tela za ocenjivanje usaglašenosti (TOU) kod Akreditacionog tela Srbije (ATS).

 

Ukupna raspoloživa bespovratna sredstva namenjena za sprovođenje Programa obezbeđena su Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2024. godinu („Sl. glasnik RS“, br. 92/2023) u iznosu od 90 miliona dinara i odobravaće se korisnicima kao sufinansiranje u visini od 40%, odnosno 60% iznosa opravdanih troškova bez poreza na dodatu vrednost, u zavisnosti od veličine preduzeća i vrste troškova koja se sufinansira, do utroška sredstva.

 

Po pravilu, sufinansiranje u iznosu do 60% namenjeno je mikro i malim privrednim društvima i preduzetnicima, a u iznosu od 40% za srednja privredna društva. Izuzetno, nezavisno, od veličine privrednih subjekata, predviđeno je:

 

  • Sufinansiranje od 60% za troškove početne akreditacije TOU;
  • Sufinansiranje od 40% za troškove obnavljanja akreditacije TOU.

 

Maksimalan iznos sredstava refundacije koji jedan korisnik može ostvariti za jednu ili više aktivnosti je:

 

  • 500.000,00 dinara za ocenjivanje usaglašenosti medicinskih sredstava III klase;
  • 000,00 dinara za pokrivanje troškova akreditacije;
  • 000.000.000,00 dinara za ostale namenjene aktivnosti.

 

Minimalan iznos odobrenih sredstava iznosi 100.000,00 dinara.

 

 

Pravo na učešće na Program ima korisnik koji ispunjava kumulativno sledeće opšte uslove:

 

  • da je registrovan u trenutku prijave kod Agencije za privredne registre najmanje 2 godine;
  • da je korisnik privredni subjekt, odnosno mikro/malo/srednje pravno lice ili preduzetnik;
  • da nad njim nije pokrenut stečajni postupak/postupak likvidacije ili privatizacije;
  • da je korisnik izmirio sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa;
  • da se korisnik ne nalazi u teškoćama;
  • da delatnost korisnika ne pripada određenim oblastima poput: proizvodnja i trgovina duvanskih proizvoda, proizvodnja oružja i druge opreme i dr.

 

Posebni uslovi su vezani sa isporučioca usluga (odgovorna lica od kojih korisnik nabavlja usluge u skladu sa Programom) koji mogu biti odgovorna lica specijalizovana za obavljanje predmetne uskuge i moraju da poseduju tačno određenu dokumentaciju predviđenu Programom.

 

Podnosilac može da podnese samo jednu prijavu koja obuhvata jednu ili više projektnih aktivnosti, koje je dužan da navede u svojoj prijavi.

 

Prijave se podnose elektronski, kreiranjem korisničkog naloga i svaki podnosilac na portalu Razvojne agencije dostavlja svu predviđenu dokumentaciju. Nakon elektronskog podnošenja, prijave se prosleđuju Komisiji za pregled i ocenjivanje prijava. Konačnu odluku donosi direktor Agencije na koju podnosioci imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od prijema odluke, o kojoj odlučuje ministar privrede.

 

Tekst Javnog poziva, kao i prateća dokumentacija dostupni su na stranici Razvojne agencije Srbije.

 

Za više pravnih i poslovnih informacija čitajte LAWLife portal za pravo i privredu & Poslovni portal.

Stvarano u Srbiji i žig Čuvarkuća rastu iz godine u godinu

 

Stvarano u Srbiji i žig Čuvarkuća rastu iz godine u godinu podstičući domaću privredu: Zajedno gradimo prave vrednosti

 

Projekat Privredne komore Srbije (PKS) „Stvarano u Srbiji“, usmeren na podršku domaćoj proizvodnji i proizvođačima, kao i žig „Čuvarkuća“ koji nose naši proizvodi istaknutog kvaliteta, u 2025. ulaze u petu godinu postojanja sa sve većim brojem kompanija koje šire palete proizvoda sa ovim prestižnim znakom i kandiduju nove.

 

„U procesu obnove korišćenja žiga trenutno je 45 kompanija čiji su proizvodi „Čuvarkuće“, a firme imaju uvek isti cilj - da se potrošači okrenu kupovini domaćih proizvoda. Proizvod koji poseduje žig ima vrednost koja dolazi iz Srbije, bilo kroz resurse, zaposlene ili proizvodne procese. To su kompanije i prepoznale, stalno proširuju svoje liste proizvoda na kojima žele da bude žig 'Čuvarkuća'“, istakao je Đorđe Živanović, savetnik predsednika PKS.

 

„Stvarano u Srbiji“, koji je PKS zajedno sa Vladom Srbije pokrenula 2020, podseća Živanović, ne obuhvata samo prehrambeni sektor, iako je tu najviše „Čuvarkuća“. Ovaj žig koriste kompanije iz različitih industrija, uključujući građevinarstvo, farmaciju, tekstilnu industriju i mnoge druge, a u narednom periodu je u planu da se širi i na druge sektore.

 

Ovaj projekat od početka ima cilj da potrošačima omogući da na jednostavan način prepoznaju proizvode koji ne samo da ispunjavaju visoke standarde kvaliteta i zaštite životne sredine, već i direktno doprinose razvoju domaće privrede, očuvanju radnih mesta i zaposlenosti.

 

„Domaći proizvođači ne opstaju sami. Oni su deo lokalnih priča koje se razvijaju u fabrikama, poljima i radionicama širom Srbije. Svaki njihov napredak znači i nova radna mesta. Ljudi koji zarađuju proizvodeći ovde troše taj novac na druge domaće robe i usluge, što omogućava ekonomiji da raste u krugovima. Ovo nije apstraktna teorija. Podaci pokazuju da je prodaja srpskih poljoprivrednih proizvoda porasla za 7,5 posto, dok sve više artikala na policama nosi lokalni pečat. Taj rast nije slučajnost. On počiva na poverenju potrošača koji sve češće cene svežinu, transparentan lanac snabdevanja i veću kontrolu nad procesom proizvodnje“, objašnjava Živanović.

 

Čuvamo životnu sredinu

 

Ekološki aspekat je jednako važan. Domaće voće, povrće ili proizvodi od mesa ne moraju da pređu pola planete da bi stigli do stola. Kraći put od njive do prodavnice znači manje emisije gasova, manju potrebu za konzervansima i veću sigurnost za krajnjeg kupca. Sve se ovo pretoči u zdraviju ishranu, očuvanu prirodu i ozdravljenje lokalnog ekosistema, a još jedan cilj koji sam projekat „Čuvarkuća“ ima jeste i zaštita životne sredine, istakao je predstavnik PKS.

 

Čuvarkuće od zanatskih radnji do velikih brendova

 

Važno je što „Čuvarkuća“ ne pripada samo velikim brendovima. Inovatori, mala preduzeća i zanatske radnje imaju priliku da se istaknu i ravnopravno konkurišu na tržištu. Mnoge firme koje učestvuju u ovom programu posluju duže od jedne decenije, ali nikad nije kasno da se uključe i novi akteri. Projekat svima pruža šansu da se dokažu, donosi jasne uslove i prati rezultate.

 

„Kada kupimo proizvod sa ovom oznakom, dobijamo mnogo više od samog artikla. Dobijamo priču o ulaganju u mlade stručnjake, održive prakse i tehnologije razvijene u našoj zemlji. Mnogi brendovi izvoze te iste artikle na inostrana tržišta, pokazujući da srpski kvalitet i inovativnost mogu stati uz rame sa svetskim imenima. To je svojevrsna potvrda da smo sposobni da kreiramo konkurentne proizvode i gradimo reputaciju zemlje koja veruje u svoje resurse“, dodaje Živanović.

 

Podrška kreativcima i inovatorima

 

Važno je da kupovina domaćeg ne bude samo odluka vođena cenom ili navikom već svestan potez koji znači podršku onima koji u Srbiji stvaraju nova rešenja, kvalitet i stabilnost. Svaki put kad biramo domaće, pokazujemo da verujemo u zajednicu, u ljude oko nas i u potencijal koji čeka da bude oslobođen.

 

„Sve se na kraju slije u jednu jednostavnu misao: da vrednost koju stvaramo ovde ostaje ovde. Kupovina domaćih proizvoda gradi ekonomske temelje kojima se ponosimo, čini nas otpornijim na globalne izazove i inspiriše sledeću generaciju da veruje u sopstvene kapacitete“, poručuju iz tima „Čuvarkuća“.

Show more post