Svetski dan devojčica. Devojčice danas, žene sutra

 

Snaga, hrabrost i pravo da menjaju svet

 

Svetski dan devojčica, koji se obeležava 11. oktobra, podseća da svaka devojčica ima pravo da raste, uči, sanja i odlučuje o sopstvenom životu. Ovaj datum, koji su Ujedinjene nacije ustanovile 2012. godine na inicijativu organizacije Plan International i Vlade Kanade, skreće pažnju na položaj devojčica i potrebu da im se obezbede jednaka prava, šanse i zaštita.

 

Zašto je ovaj dan važan

 

Iako je svet načinio veliki korak napred, devojčice i dalje često odrastaju u neravnopravnim uslovima. Više od 62 miliona devojčica širom sveta nema pristup obrazovanju, a svaka četvrta stupa u brak pre 18. godine života. Mnoge se svakodnevno suočavaju sa nasiljem, siromaštvom i stereotipima koji ih sputavaju da ostvare svoj potencijal.

 

Obrazovanje devojčica menja sve – smanjuje stope dečjih brakova i bolesti, jača ekonomije i doprinosi izgradnji pravednijeg društva. Zato se širom sveta, na ovaj dan, organizuju brojne inicijative, radionice i kampanje koje podstiču osnaživanje devojčica i njihov glas u zajednici.

 

Devojčice u pokretu – izazovi i hrabrost

 

Prema podacima UN, žene i devojčice čine skoro polovinu od 285 miliona ljudi koji su tokom protekle decenije napustili svoje domove u potrazi za bezbednošću i dostojanstvenim životom. Mnoge od njih prolaze kroz opasna putovanja i složene migracione rute, suočavajući se ne samo sa nesigurnošću, već i sa rodno zasnovanim nasiljem.

 

Ovaj dan posvećen je i njima – devojčicama koje su pokazale neverovatnu snagu i istrajnost u potrazi za boljim životom, ali i podsećanju da nijedno dete ne bi smelo da prolazi kroz takve prepreke.

 

Istanbulska konvencija i borba protiv nasilja

 

Jedan od ključnih instrumenata u zaštiti devojčica i žena je Istanbulska konvencija, međunarodni dokument koji nasilje nad ženama prepoznaje kao ozbiljno kršenje ljudskih prava. Srbija je ovu konvenciju ratifikovala 2013. godine.

 

Devojčice danas. Žene sutra

 

Svetski dan devojčica nije samo simboličan datum, već poziv na delovanje – da društvo, institucije i pojedinci zajednički stvaraju svet u kojem svaka devojčica ima pravo na sigurnost, obrazovanje i slobodu izbora.

 

Jer kada devojčicama pružimo priliku da se razvijaju i ostvare, one menjaju svet — hrabro, pametno i sa osmehom koji osvetljava budućnost.

Privrednici Srbije i Bahreina jačaju poslovne veze

 

Srbija i Bahrein imaju znatan potencijal za jačanje ekonomskih veza, u sektorima energetike i infrastrukture, IT, prehrambene industrije, automobilske i hemijske industrije, građevinarstva, finansijskih usluga, transporta i logistike – ocenjeno je danas na poslovnom sastanku predstavnika više od 25 kompanija iz dveju zemalja, održanom u Privrednoj komori Srbije. Ključne teme bile su investiciona saradnja, razvoj partnerstava i zajednički nastupi na trećim tržištima, ali i razmena znanja i edukacija.

 

„Srpska privreda je konkurentna, stabilna i otvorena za saradnju. U Bahreinu vidimo partnera sa kojim možemo da razvijamo dugoročne i obostrano korisne odnose“, rekao je Mihailo Vesović, zamenik predsednika Privredne komore Srbije, ističući i važnu ulogu Privredne komore Srbije u podršci srpskim firmama na međunarodnom tržištu.

 

Bahreinska delegacija, predvođena drugim potpredsednikom Privredne komore Bahreina, Muhamedom Abduldžabarom Alkuhedžijem, izrazila je zadovoljstvo zbog organizacije sastanka i naglasila važnost direktnih susreta privrednika u cilju dogovora o konkretnim poslovima.

 

Saglasni su da postoji veliki prostor za saradnju u različitim privrednim granama i veruju da će poseta Beogradu doprineti konkretnim projektima i poslovima. Česte posete i razmena privrednih delegacija ključna je za izgradnju poverenja i novih poslovnih odnosa, poručio je Alkuhedži.

 

Poseban akcenat stavljen je i na saradnju u oblasti obrazovanja, razmene znanja i studentskih praksi, kao investicije u ljudski kapital koji može doprineti održivoj saradnji u budućnosti.

 

Nakon prezentacija, srpski i bahreinski privrednici imali su priliku da u direktnim B2B razgovorima razmene ideje i istraže mogućnosti zajedničkih projekata. Ovi razgovori biće nastavljeni i intenzivirani tokom sutrašnjeg Poslovnog foruma Srbija–Bahrein, koji će okupiti još veći broj firmi i predstavnika institucija iz obe zemlje.

 

Iako teritorijalno najmanja država u regionu, Kraljevina Bahrein važi za jednu od najotvorenijih i ekonomski najdiversifikovanijih zemalja u okviru Saveta za saradnju arapskih zemalja Zaliva (GCC). Zahvaljujući ranoj liberalizaciji i politici otvorenosti prema stranim investicijama, Bahrein je izgradio modernu ekonomiju sa snažnim sektorima finansija, logistike, informacionih tehnologija i obrade aluminijuma. Ove reforme utemeljene su u strateškom dokumentu Bahrain Vision 2030, koji za cilj ima prelazak na održivu i produktivnu ekonomiju vođenu privatnim sektorom.

Srpski proizvodi na Korejskom uvoznom sajmu 2025 u Seulu od 7. do 9. jula

 

Na Korejskom uvoznom sajmu 2025, koji se održava od 7. do 9. jula u Seulu, predstavljeni su srpski proizvodi na zajedničkom štandu Privredne komore Srbije i Ambasade Republike Srbije. Ovaj specijalizovani događaj, namenjen promociji uvoznih proizvoda na korejskom tržištu, okuplja izlagače iz preko 50 zemalja i više od 20.000 poslovnih posetilaca.

 

Srpska ponuda privlači pažnju raznovrsnim asortimanom koji obuhvata proteinske kaše, voćne i čokoladne namaze, suve šljive, proizvode od tartufa, prirodne sokove, musli i granolu, bebi hranu, hranu i poslastice za kućne ljubimce, ulje od bundeve, kraft pivo, premijum alkoholna pića, vina i ručno rađene klompe.

 

Sajam, u organizaciji Korejske asocijacije uvoznika (KOIMA), uz podršku Ministarstva trgovine, industrije i energetike Republike Koreje i agencije KOTRA, predstavlja ključnu platformu za promociju inostranih proizvoda, direktne B2B susrete i razmenu informacija o uvoznim procedurama, potrošačkim očekivanjima i tržišnim trendovima u Koreji.

Nelson Mandela. Čovek koji je verovao u ljude. Sloboda, jednakost, dostojanstvo

 

Međunarodni dan Nelsona Mandele

 

Na današnji dan, 18. jula, svet ne slavi samo rođenje jednog čoveka – već ideju. Ideju da pojedinac, snagom svoje volje, hrabrošću i vizijom pravednijeg društva, može promeniti tok istorije. Ovaj datum posvećen je Nelsonu Mandeli – simbolu borbe za slobodu, jednakost i ljudska prava i nosi snažnu poruku da je dijalog moćniji od svake vrste borbe, kao i svakog oružja.

 

Od zatvorenika do predsednika – život ispisan principima

 

Nelson Mandela je rođen je davne 1918. godine u selu Mvezo, u tadašnjoj Južnoj Africi, duboko podeljenoj rasističkim sistemom poznatim kao aparthejd. Kao pravnik i aktivista, pridružio se Afričkom nacionalnom kongresu i postao ključni glas otpora protiv razvrstavanja po rasnoj osnovi. Zbog svog političkog delovanja i beskompromisne borbe za ravnopravnost, Mandela je proveo 27 godina u zatvoru.

 

Ali nije slomljen.

 

Nakon puštanja na slobodu 1990. godine, Mandela nije tražio osvetu. Umesto toga, izabrao je put pomirenja, dijaloga i demokratije. Četiri godine kasnije postaje prvi demokratski izabrani predsednik Južne Afrike – i to bez osvete, bez gorčine. Njegov život ostaje podsetnik da mir nije slabost, već najviši izraz ljudske snage.

 

Zbog čega se obeležava 18. jul?

 

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2009. godine proglasila 18. jul Međunarodnim danom Nelsona Mandele, kao poziv čovečanstvu da svake godine bar tog dana učini nešto dobro za druge.

 

Međunarodni dan Nelsona Mandele prvi put je obeležen 2010. godine.

 

Mandela je svom narodu – i svetu – posvetio 67 godina života u službi pravde. Zato je simbolično pokrenuta inicijativa 67 minuta za Mandelu – gde  se svi pozivaju da bar 67 minuta tog dana učine nešto korisno za zajednicu, komšiju, kolegu, prijatelja – ili nekog nepoznatog.

 

Jer, kako je sam rekao:

 

Niko se nije rodio sa mržnjom u srcu prema osobi različite boje kože, porijekla ili religije. Ljudi se uče da mrze, a ako se mogu naučiti da mrze, mogu se naučiti i da vole, jer ljubav je prirodnija ljudskom srcu.”

 

Danas – da ne zaboravimo

 

Ovaj dan nije namenjen samo sećanju na jednu ličnost, već buđenju svakog pojedinca. Nije dovoljno diviti se Mandeli – važno je slediti njegov primer.

 

Da li možete pomoći nekome ko je u tišini?

 

Možete li danas izdvojiti svoje vreme, znanje, energiju ili pažnju?

 

Možete li danas biti glas za one koji ćute, ili ruka podrške za one koji tonu?

 

Poruka dana

 

Međunarodni dan Nelsona Mandele nas podseća da liderstvo ne podrazumeva moć, već služenje. Da istinska promena ne počinje u palatama, već u svakodnevnim, tihim gestovima dobrote.

 

Za kraj, neka njegove misli, budu vaša inspiracija i to ne samo današnjeg, već svakog dana: Ja nisam svetac, osim ako svetac nije grešnik koji nastavlja da se trudi.

Međunarodni sajam prehrambene industrije „GULFOOD“ 2025

 

Predstavljamo vam GULFOOD – Najveći svetski sajam prehrambene industrije.

 

Dubai i Ujedinjeni Arapski Emirati biće domaćin prestižnog sajma Gulfood, koji je u svetu prehrambene industrije prepoznat kao odgovarajuća prilika za prehrambene lidere iz celog sveta

 

Gulfood, jedan od najprestižnijih i najznačajnijih međunarodnih sajmova prehrambene industrije, održaće se u Dubai World Trade Centre (DWTC) i ponovo okupiti vodeće globalne proizvođače, distributere i stručnjake iz sektora hrane i pića. Ovaj prestižni događaj, koji svake godine privlači više od 5.000 izlagača i preko 100.000 posetilaca iz više od 120 zemalja, predstavlja centralnu platformu za poslovno umrežavanje, predstavljanje inovacija i sklapanje međunarodnih partnerstava.

 

Kao globalni lider u industriji hrane i pića, Gulfood postavlja nove standarde u oblasti prehrambenih tehnologija, održivosti i gastronomskih trendova. Sajam je poznat po lansiranju inovativnih proizvoda i kreiranju prilika za proizvođače koji žele da osvoje nova tržišta.

 

Ovogodišnje izdanje sajma poseban fokus stavlja na održivost, alternativne izvore proteina, digitalizaciju u prehrambenom sektoru i unapređenje logističkih lanaca.

 

Srpske kompanije na Gulfood 2025

 

Privredna komora Srbije i Razvojna agencija Srbije organizuju nastup srpskih privrednika u okviru nacionalnog štanda Srbije na predstojećem međunarodnom sajmu prehrambene industrije „GULFOOD“ 2025, koji će se održati u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, u periodu od 17. do 21. februara 2025. godine.

 

Na sajmu „GULFOOD“ 2025, srpske kompanije iz prehrambenog sektora predstaviće svoje proizvodne programe u jednoj od glavnih hala Trade Centre Arena & Sheikh Saeed Halls, na nacionalnom štandu Srbije. Nastup na međunarodnom sajmu omogućava izlagačima da predstave svoje proizvode i plasiraju ih na nova tržišta, kao i da pospeše postojeće i steknu nove poslovne kontakte.

 

„GULFOOD“ (www.gulfood.com) je jedna od najvećih i najznačajnijih specijalizovanih izložbi prehrambene industrije u UAE i regionu Golfa, u okviru koje se organizuju susreti proizvođača/izvoznika i distributera i predstavnika vodećih maloprodajnih lanaca. Sajam se prostire na 100.000m², a godišnje ga poseti preko 70.000 posetilaca iz oko 160 zemalja koji su 2024. godini imali priliku da se upoznaju sa proizvodnim programom preko 5.500 izlagača iz 190 zemalja, predstavljenih u 7 sektora.

 

Pravo na učešće na ovom sajmu u okviru nacionalnog štanda imaju privredna društva i preduzetnici registrovani u Republici Srbiji koji se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda izuzev proizvođača konditorskih proizvoda.

 

 

Zašto učestvovati na sajmu Gulfood?

 

  • Mogućnost globalnog povezivanja sa ključnim kupcima i distributerima;
  • Ekskluzivni uvid u inovacije u oblasti hrane i pića;
  • Networking sa vodećim ekspertima i izlagačima iz celog sveta;
  • Prezentacija najnovijih prehrambenih trendova;
  • Ostvarivanje novih poslovnih prilika i ulazak na tržišta Bliskog istoka, Azije i Afrike.

 

Gulfood 2025 – ne propustite priliku za rast i razvoj vašeg poslovanja!

Poziv kompanijama i privrednicima za učešće na EXPO 2025 Osaka

 

Međunarodna izložba ”EXPO 2025 Osaka” biće održana od 13. aprila do 13. oktobra 2025. godine u Osaki (Japan), a Srbija će se na svom nacionalnom paviljonu predstaviti kao perspektivna poslovna destinacija i promovisati proizvode domaćih kompanija sa potencijalom za plasman na japansko i druga međunarodna tržišta.

 

Program izložbe biće realizovan kroz osam tematskih nedelja, koje pokrivaju širok spektar industrija i inovacija.

 

Privredna komora Srbije (PKS) poziva sve zainteresovane kompanije i pojedince da se svojim znanjem i idejama predstave na nekoj od osam tematskih nedelja, prodube i ostvare poslovne kontakte sa kompanijama iz Japana i potencijalnim partnerima iz ostalih zemalja učesnica.

 

Program izložbe:

 

  • Ko-kreiranje kulture za budućnosti (25.04-6.05.2025.) - tradicionalna izvođačka umetnost, istorijsko nasleđe, revitalizacija lokalnih zajednica, turizam i umetnost, sport i kultura;
  • Budućnost mobilnosti i zajednica (15.05-26.05.2025.) - pametni gradovi, digitalni gradovi, prevencija i otklanjanje posledica nepogoda, robotika, leteća prevozna sredstva;
  • Nedelja životnih potreba: hrana, odeća i bezbedan život (05.06.-16.06.) - nedostatak namirnica, prehrambena tehnologija, obrazovanje o hrani, kultura ishrane, pametna poljoprivreda, šumarstvo i ribarska industrija, održiva moda i etička potrošnja;
  • Nedelja zdravlja i blagostanja (20.06-01.07.) - mere protiv zaraznih bolesti, genomska medicina, regenerativna medicina, genska i terapija ćelijama, dugovečnost i bezbedne vode;
  • Nedelja učenja i igre (17.07- 28.07.) - učenje u eri veštačke inteligencije; celoživotno učenje; nezavisnost mladih; obrazovna nejednakost; STEAM nauke, preduzetništvo i društvene igre širom sveta;
  • Nedelja mira, ljudske sigurnosti i dostojanstva (01.08-12.08.) - smanjenje gladi i siromaštva; kršenje ljudskih prava; dečiji i prisilni rad; promocija učešća žena i napredovanje na radnom mestu; trgovina ljudima i učešće osoba sa invaliditetom; imigracija i inkluzija;
  • Nedelja budućnosti Zemlje i biodiverziteta (17.09-28.09.) - klimatske promene, dekarbonizacija i biodiverzitet;  cirkularna ekonomija i obnovljivi izvori energije; problemi krčenja šuma i zagađenje mora;
  • SDGs+Beyond nedelja budućnosti društva za život (02.10-12.10.) - društva budućnosti, društvo 5.0.

 

Svi zainteresovani za posetu Expo Osaka 2025  mogu se prijaviti putem sledećeg linka najkasnije do petka 28. februara 2025. godine.

Održan Poslovni forum Srbija – Tunis

 

Poljoprivreda i prehrambena industrija, energetika, IT – sektori sa najvećim potencijalom za saradnju Srbije i Tunisa

 

U petak, 13. juna 2025. godine u Privrednoj komori Srbije održan je Poslovni forum srpskih i tunižanskih kompanija, sa ciljem jačanja ekonomske saradnje, a kao perspektivni sektori saradnje istaknuti su poljoprivreda, prehrambena industrija, energetika i informacione tehnologije.

 

Zamenik predsednika Privredne komore Srbije Mihailo Vesović naglasio je da odnosi Srbije i Tunisa imaju stabilnu osnovu, ali i značajan prostor za unapređenje saradnje.

 

„I pored globalnih izazova, saradnja naših zemalja se razvija, i verujemo da upravo ovakvi događaji mogu dati dodatni podsticaj tom procesu. Za srpske kompanije koje traže izlaz na nova tržišta, posebno u afričko-mediteranskom regionu, Tunis predstavlja značajnu šansu,“ poručio je Vesović.

 

Ambasadorka Tunisa u Beogradu,  Imen Lažili Amari, istakla je da bi potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini bilo od velikog značaja za dugoročnu i stabilnu ekonomsku saradnju.

 

„Tunis nudi ekološki čiste proizvode, poput maslinovog ulja, ima razvijenu industrijsku i IT platformu, razvijene ljudske resurse i geografski položaj koji ga čini idealnom kapijom za ulazak na afrička tržišta,“ rekla je Amari.

 

 

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine, Nikola Stojanović, poručio je da će institucije Srbije raditi na reaktiviranju Zajedničkog ekonomskog komiteta i zaključenju ključnih bilateralnih ugovora u oblasti investicija i veterinarskih sertifikata što će stvoriti okvir  za jačanje bilateralne trgovine i konkretne ekonomske projekte.

 

U okviru foruma, Murad Ben Hasin, predsednik Centra za promociju izvoza Tunisa (CEPEX), predstavio je izvozne i investicione potencijale Tunisa, dok je tunišansku delegaciju predstavio Mohamed Ben Šeih, generalni direktor Interprofessional Fruits Group (GIFruits).

 

Trgovinski odnosi između Srbije i Tunisa odlikuju se stabilnošću, uz realan potencijal za dalje unapređenje bilateralne ekonomske saradnje. U 2024. godini ukupna spoljnotrgovinska razmena dve zemlje dostigla je vrednost od 43,3 miliona američkih dolara.

 

Iz Srbije se u Tunis najviše izvozi duvanska industrija, pri čemu cigarete koje sadrže duvan čine više od polovine ukupnog izvoza. Značajan udeo u izvozu zauzimaju i proizvodi metalske i elektro industrije, kao što su plastične cevi, creva i električni provodnici.

 

Sa druge strane, iz Tunisa se u Srbiju uglavnom uvoze komponente za elektronsku i auto-industriju. Najzastupljeniji proizvodi su delovi za elektroaparate, provodnici za niske napone, kao i filteri za ulje i gorivo.

 

Nakon foruma održani su B2B sastanci srpskih i tunižanskih kompanija .

Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Kine. Nova šansa za privredu Srbije

 

Pojačane diplomatske aktivnosti, sveobuhvatno strateško partnerstvo, tekuća saradnja na realizaciji velikog broja projekata, kao i novi aspekti ekonomske saradnje Srbije i Kine trebalo bi da označe početak nove faze u odnosima Beograda i Pekinga.

 

Sledstveno navedenom, odnosi državnih zvaničnika rezultirali su najavom da će do kraja tekuće godine Srbija i Kina potpisati Sporazum o slobodnoj trgovini.

 

Republika Srbija ipak neće biti prva država u Evropi koja će ima potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom, jer takav sporazum već imaju Island i Švajcarska. Dakle, Srbija bi tako postala treća evropska zemlja koja ima ovakav sporazum sa Kinom.

 

Da li je Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Kine preduslov za još kvalitetnije i jače strateško partnerstvo sa Kinom, koja predstavlja najvažnijeg i najznačajnijeg trgovinskog partnera Republike Srbije u Aziji.

 

Sporazum o strateškom partnerstvu Republike Srbije i Kine

 

Kada je potpisan Sporazuma o strateškom partnerstvu između Srbije i Kine 2009. godine, nekako u isto vreme sa političkim odnosima, počeli su brže da se razvijaju i ekonomski, odnosno trgovinski odnosi obe zemlje.

 

Sporazum o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture

 

Republika Srbija i Kina su veoma povezani u infrastrukturnim projektima, a početak saradnje u ovoj oblasti započet je 2009. godine, kada su Srbija i Kina potpisale Sporazum o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture. Od tada, dve zemlje su radile na nizu projekata u oblasti transporta i energetike, uključujući mostove, elektrane, autoputeve i železnice.

 

Glavni srpski infrastrukturni projekti u koje je Kina uložila su:

 

  • Izgradnja „Pupinovog mosta“ u Beogradu (finansiran najvećim delom Izvozno-uvozne banka Kine)
  • Modernizacija termoelektrane Kostolac (finansira Izvozno-uvozna banka Kine)
  • Izgradnja glavnih deonica autoputa Koridora XI (delimično finansira Izvozno-uvozna banka Kine)
  • Modernizacija i izgradnja brze pruge Beograd - Budimpešta (delimično finansira Izvozno-uvozna banka Kine)

 

Sporazum o ukidanju viza

 

Kada je 2016. godine potpisan Sporazum o ukidanju viza između Republike Srbije i Kine bilo je jasno da će buduća politička, privredna, ali i svaka druga saradnja ići uzlaznim putem.

 

Pojas i put

 

Republika Srbija je strateška zemlja učesnica Inicijative Pojas i put (BRI) i u skladu sa tim potpisala je Memorandum o razumevanju o zajedničkom unapređenju inicijative Pojas i put (2019. godine) i Plan za bilateralnu saradnju u okviru Inicijative Pojas i put (2018. godine). U pitanju je kineska inicijativa „16+1“ (ranije „17+1“), poznate i kao Saradnja između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope (Kina-CECC saradnja).

 

 

Saradnja Republike Srbije i Kine

 

Kada se posmatra saradnja Republike Srbije i Kine može se zaključiti da su navedeni sporazumi obezbedili odgovarajuću poslovnu klimu, jer se Kina, godinama nakon njihove realizacije, nalazi na vrhu liste najvećih uvoznih partnera Srbije.

 

Takođe, treba pomenuti i značajan rast spoljnotrgovinske razmene. Prema zvaničnim statističkim podacima, trgovinska razmena Srbije i Kine dostigla je 2020. godine, uprkos pandemiji, do tada rekordnih 3,7 milijardi dolara.

 

Prema rečima, Nikole Rankovića iz Privredne komore Srbije, razlog zbog čega je rekordna razmena između Srbije i Kine i to za vreme dvogodišnje pandemije treba tražiti u činjenici da je Kina od 2016. godine u vidu stranih direktnih investicija investirala u Srbiju oko 1,6 milijardi evra čime je napravljen veliki pomak u odnosu na godine do prethodno pomenute 2016. godine. Kao jedna od najvažnijih investicija Kine u našoj zemlji nesumnjivo je Zijin Minning koji prednjači u spoljnotrgovinskoj razmeni bakarnim proizvodima. Ne treba zaboraviti ni da je tokom prethodne godine otvoren i novi rudnik zlata i bakra u Istočnoj Srbiji za koji se očekuje da u narednim godinama značajno doprinese rastu izvoza iz Republike Srbije. Međutim, pored bakra vredi istaći i ostale proizvode koji su zabeležili rast izvoza u odnosu na prethodne godine kao što su: drvo i proizvodi od drveta, cirkulacione pumpe za grejne sisteme, preparati za čišćenje i mnogi drugi.

 

Visok deficit je posledica činjenice da je Srbija, kao privreda, uvozno zavisna od sirovina i repromaterijala od kojih se velika većina nabavlja upravo iz Kine. Takođe, ne treba zaboraviti ni da je od momenta izbijanja ukrajinske krize cena sirovina značajno povećana na svetskim berzama, pa je i povećanje deficita u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije određenim delom posledica trenutnih okolnosti u globalnoj privredi, ali i brojnih negativnih trendova od izbijanje krize izazavne pandemijom.

 

Spolјnotrgovinska robna razmena Srbije i Kine (u milionima dolara)

 

 

Izvor: Republički zavod za statistiku (RZS).

 

Prema statističkim podacima, Kina je 2021. godine, posle Savezne Republike Nemačke, bila drugi spoljnotrgovinski partner Republike Srbije, sa ukupnom razmenom u visini od 5,3 milijarde dolara.

 

Republika Srbija je 2021. godine na kinesko tržište izvezla robe u vrednosti od oko 972,0 miliona dolara, prodajući uglavnom rudu bakra i proizvode od bakra (85%), ali je zbog uvoza tehničke robe, tekstila i drugih proizvoda iz Kine ostvarila deficit od oko 3,3 milijardi dolara.

 

 

Dakle, kada poredimo statističke podatke, slobodno se može reći da spoljnotrgovinska razmena između Republike Srbije i Kine beleži progresivni rast.

 

Posebno treba izdvojiti podatak da je sve značajnija saradnja u sektoru informaciono komunikacionih tehnologija (IKT). U brojevima, to znači da je izvoz srpskih usluga u 2021. godini iznosio oko 170 miliona dolara, što je za 2,4 puta više nego u 2020. godini.

 

Uspostavljanje avio linije

 

Nakon četiri godine, 16. jula ove godine Hainan Airlines obnovio je redovne direktne letove na relaciji Beograd – Peking. Treba napomenuti da je ovo bio prvi direktan let iz Pekinga za Beograd od početka pandemije prouzrokovane kovid virusom.

 

Prema rečima Čen Bo, ambasadorke Kine u Republici otvaranje direktne linije rezultat je brzog ostvarivanja značajnog konsenzusa predsednika obe zemlje za kontinuirano unapređenje saradnje naše dve zemlje.

 

Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Kine

 

Kao i prilikom sklapanja svakog sporazuma i ugovora, sa punim pravom postavlja se pitanje šta će Republici Srbiji doneti sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom.

 

Takođe, postavlja se veliki broj otvorenih pitanja među kojima se izdvajaju da li će i koliko sporazum o slobodnoj trgovini povećati konkurentnost srpske privrede; kao i da li je Srbija spremna i na koji način za daleko kinesko tržište; koliko je realno da se poveća izvoz i uvoz Srbije; kojim privrednim sektorima će sporazum o slobodnoj trgovini omogućiti da svoje proizvode prodaju pod povoljnijim uslovima na ogromnom kineskom tržištu; da li sporazum može da doprinese povećanju novih investicija iz celog sveta u Srbiju; da li treba očekivati reakciju međunarodne zajednice povodom najave o potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i da li se potpisivanjem navedenog sporazuma može očekivati da Srbija i srpska privreda ekonomski jačaju.

 

Na navedena otvorena pitanja kontaktirali smo Bojana Stanića iz Privredne komore Srbije koji je dao sledeće komentare.

 

Kada je u pitanju saradnja između Narodne Republike Kine i Republike Srbije, ovom prilikom bih sa vama podelio svoje lično iskustvo od pre deset godina, kada sam igrom okolnosti imao priliku da ispred Ministarstva finansija budem član delegacije Srbije na osnivačkoj konferenciji platforme za saradnju „Kine i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope“. Bilo je to u Pekingu septembra 2012. godine, i ako se ne varam jedno godinu dana pre nego što je inicijativa „Pojas i put“ zvanično najavljena.

 

Tada sam, kao relativno mlad čovek, pitao kolegu iz Ministarstva spoljnih poslova da li je u pitanju još jedna protokolarna konferencija ili je u pitanju istorijski događaj. Kolega mi je vrlo diplomatski rekao: Vreme će pokazati. I, po mom mišljenju, vreme je pokazalo da sam bio svedok istorije.

 

Vremenom je Republika Srbija zauzela jedno od ključnih mesta na trasi inicijative Pojas i Put, vremenom je privredna saradnja sa Narodnom republikom Kinom znatno unapređena.

 

Danas je Kina drugi spoljnotrgovinski partner Srbije, odmah iza Nemačke, a ispred Italije. Prema podacima za 2021. godinu kineske kompanije su vodeći izvoznici, a u poslednjih nekoliko godina konstantno rastu strane direktne investicije iz Kine.

 

U tom smislu, nameće se potreba za bolje razumevanje ekonomskih odnosa Srbije i Kine, a možemo slobodno reći i odnosa između Evrope i Kine. Privredna komora Srbije je pre koju godinu otvorila ekonomsko predstavništvo u Šangaju. Mi kao opšti predstavnik poslovne zajednice u zemlji, pozdravljamo inicijativu Vlade da se ekonomski odnosi sa Kinom podignu na višem nivou. Sa druge strane, verujemo da će i sam „Institut Pojas i Put“ iz Beograda značajno doprineti realizaciji ovih procesa, s obzirom da je Privredna Komora Srbije jedan od osnivača ove institucije. 

 

Govoreći o zajedničkoj budućnosti, moramo naglasiti da je ona vrlo neizvesna. Naime, kako jenjava opasnost od pandemije, došli smo u gotovo sistemski problem inflacije, suočavamo se sa rastom cene energenata i potencijalnim rastom kamatnih stopa. Rat u Ukrajini, koji traje već gotovo pola godine je dodatno opteretio globalnu ekonomsku situaciju i dodatno doprtineo opštoj neizvesnosti. Na sve to možemo dodati poslednja zatezanja na relaciji Vašington – Peking po pitanju politike Tajvana. Međutim, želim da istaknem, da se sve više pominju i rizici koju su u osnovi geopolitički, često se čuju reči kao što su protekcionizam, obuzdavanje, negativni uticaj itd., a sve to deluje vrlo destimulišuće na međunarodnu trgovinu i generalno poslovanje.

 

Evropa ne može postići svoj ekonomski potencijal bez saradnje i sa Amerikom, i sa Azijom, Afrikom i ostalim kontinentima. Globalno tržište odlikuje međunarodna konkurencija, ali postoje stvari od opšteg interesa. Jedan od tih interesa je i održivost, a to podrazumeva uzajamno razumevanje.

 

Privredna komora, kao opšti predstavnik poslovne zajednice u Srbiji, pozdravlja inicijativu Vlade da se omogući sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i Srbije, s tim da tom pregovaračkom procesu treba prići oprezno imajući u vidu nesrazmernost u privrednom potencijalu između dve zemlje.

 

 

Podsetio bih da u Evropi trenutno takav sporazum imaju Švajcarska i Island, ali je bitno istaći da se trenutno razmatra sporazum sa Norveškom i Moldavijom. Dakle, nije pitanju jedinstven slučaj za Evropu, a to je posebno značajno zbog našeg odnosa sa EU, koja ostaje glavni spoljnotrgovinski partner Srbije.

 

Jedna od prednosti Republike Srbije, na osnovu kojih je ona najatraktivnija investiciona destinacija u regionu su i brojni sporazumi o slobodnoj trgovini (EU, CEFTA, EFTA, Evroazijska unija, Velika Britanija, Turska), za očekivati je da bi Srbija postala još atraktivnija usled sporazuma o slobodnoj trgovini sa Knom.

 

Naravno, treba naglasiti da je aktuelna struktura izvoza Srbije ka Kini takva da se uglavnom izvoze sirovine, metali, drvo itd. Potrebno je pronaći mehanizma kako na najefikasniji način povećati izvoz mesa i mesnih prerađevina, mlečnih proizvoda, voćnih prerađevina, vina i drugih alkoholnih pića. Tu posebno treba imati u vidu troškove transporta. Dalje, tu su usluge informacionih tehnologija, automobilska industrija, konkretno komponente, pa i namenska industrija.

 

Međutim, potrebno je koncentrisati se na određene tržišne niše, ili pokriti deo tražnje koja svake godine raste u Kini. Naime, tamo se povećava kupovna moć stanovništva, formira se domaća potrošnja kao vodeći izvor kineskog rast u narednim decenijama. Kineski potrošač sve više liči na evropskog, vozi evropske automobile, hoće da koristi evropsko vino, sireve, razne kvalitetne namaze itd.

 

Neophodno je što bolje ispregovarati sporazum, ovakav vid sporazuma nudi prilike, ali postoje i rizici pa je po ovim pitanjima potrebno formirati širok pregovarački tim. Sa druge strane zavisi i od razvoja naših kompanija u narednom periodu. Naravno, ostaju mogućnosti da se usred određenih turbulencija, ali to tek kada bude sporazum u funkciji, da se usred određenih turbulencija, vanrednih okolnosti uvedu određene kvote i takse. 

 

Potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između dve nesrazmerne zemlje po ekonomskom potencijalu je kompleksna stvar, s obzirom da tu imamo i prednosti i rizike. U takvim odnosima, strana koja je manjeg ekonomskog kapaciteta je obično u različnijem položaju.

 

Međutim, činjenica je da se ekonomski odnosi između Srbije i Kine ubrzano razvijaju, prvenstveno u pogledu spoljne trgovine, koja je prošle godine dostigla 4,5 milijardi evra, dva najveća izvoznika Srbije su firme u kineskom vlasništvu, sa druge strane, u poslednjih nekoliko godina je značajno povećan priliv kineskih investicija. Iz svih ovih razloga, ekonomski odnosi sa Kinom bi trebalo da budu dodatno regulisani. Tako da Privredna komora Srbije, kao opšti predstavnik poslovne zajednice u zemlji podržavamo ovu inicijativu Vlade, da otpočne pregovore o solbodnoj trgovini sa Kinom, ali naglašavamo da se tom procesu treba oprezno pristupiti uz obavezno konsultovanje naših privrednika.

 

Činjenica je da je Srbija prvo unapredila političke odnose sa Kinom, imajući u vidu tradicionalno prijateljstvo između dve države, još iz vremena Jugoslavije, pa čak i tokom 90ih do danas. S tim da su se ovi odnosi posebno intenzivirali u poslednjih deset godina. Na osnovu toga došlo je do porasta ekonomske saradnje, setimo se i platforme za saradnju Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope koja je formirana 2012. godine, pa tu je inicijativa „Pojas i put“, gde Srbija ima značajno mesto na toj trasi.

 

Tako da se može reći da je ova inicijativa pregovaranja sporazuma o slobodnoj trgovini bazirana i na dobrim političkim odnosima, ali i na rastućim ekonomskim odnosima. Mi kao Privredna komora još jednom podvlačimo da ovakav vid sporazuma nudi prilike, ali postoje i rizici pa je po ovim pitanjima potrebno formirati širok pregovarački tim.

 

Nakon Vaše analize, ali i svega navedenog možemo zaključiti da je najavljeni Sporazum o slobodnoj trgovini Republike Srbije i Kine značajan sporazum u bilateralnoj privrednoj saradnji obe zemlje i da predstavlja šansu za srpsku privredu?

 

Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Kine – Od ideje do realizacije

 

U ovom trenutku niko ne zna koliko će trajati pregovori predstavnika Republike Srbije i Kine, ali s obzirom da je u pitanju kompleksan sporazum i da se u ovom trenutku ne zna da li će predmet slobodne trgovine biti samo roba ili i usluge, pregovori mogu potrajati.

 

Kada posmatramo samu proceduru između najavljene realizacije Sporazuma o slobodnoj trgovini između Republike Srbije i Kine treba istaći da je prva faza ka potpisivanju navedenog sporazuma razmena Nacrta sporazuma o slobodnoj trgovini sa kojima treba da se upoznaju sve nadležne i relevantne institucije u zemlji. Zatim, potrebno je da se kvalitetno pripremi i sprovede složen komplikovan pregovarački proces u koji moraju biti uključeni predstavnici svih tih institucija. Tek nakon toga, Vlada treba da usvoji odgovarajuću platformu za pregovore, a zatim i odredi pregovarački tim u kojem će biti predstavnici nadležnih relevantnih institucija.

 

S obzirom na značaj i ulogu sporazuma o slobodnoj trgovini na samom početku treba istaći jezik na kome će se pregovarati, jer je to jedan od važnih činilaca u toku pregovaračkog procesa.

 

Sigurno je da ukoliko dođe do ravnomerne upotrebe srpskog i kineskog jezika može doći do sporijih pregovora, za razliku od pregovora na engleskom jeziku.

 

Sporazumi o slobodnoj trgovini, kao veoma kompleksni i obimni ugovori, pored osnovnog teksta sadrže i veliki broj aneksa, koji podrazumevaju pre svega pravila o određivanju zemlje porekla robe, zatim spiskove dobara ili usluga.

 

Prilikom pregovora posebno treba voditi o sopstvenim interesima, ali i o činjenici da li srpska privreda, odnosno srpski proizvodi mogu da odgovore zahtevima kineske strane. Posebno treba imati u vidu činjenicu da postoji veliki spoljnotrgovinski deficit za Republiku Srbiju koji bi mogao da bude još veći ukoliko se u toku pregovora dobro ne definišu proizvodi koji imaju potencijal da budu prisutni na kineskom tržištu, jer dolazimo u situaciju da budućim sporazumom deficit poraste, a da ne postoje trgovinske barijere između Srbije i Kine.

 

Spoljnotrgovinski deficit ne treba posmatrati i postaviti na pogrešan način, jer u ovom trenutku Republika Srbija ima potpisan sličan sporazum sa Evropskom unijom i ima spoljnotrgovinski deficit sa skoro svim državama članicama Evropske unije.

 

Privredu, druga lica i javnost previše ne interesuju tehnička pitanja već ih isključivo zanima koje beneficije Sporazum o slobodnoj trgovini može da donese, jer trenutno, Republika Srbija i Kina jedna drugoj daju tretman najpovoljniji nacije (MFN) u trgovini, što u konkretnom slučaju znači da za neke proizvode tarifa se kreće od 10 do 35 odsto, a navedene tarife su i dalje visoke u poređenju sa stopama u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini.

 

Pored toga, takav sporazum će unaprediti veze Kine i Srbije. Iz perspektive Srbije, veruje da će je sporazum učiniti atraktivnijom investicionom destinacijom među evropskim zemljama.

 

Umesto zaključka

 

Ukoliko Republika Srbija i Kina zaključe Sporazum o slobodnoj trgovini do kraja 2022. godine, obim trgovinske razmene između dve zemlje će se svakako i nedvosmisleno povećati.

 

Isto tako, Sporazum o slobodnoj trgovini unaprediće i podići na poseban nivo političke, privredne i druge veze Srbije i Kine.

 

Ako posmatramo Srbiju, kao manjeg partnera u budućem sporazumu i uvažavajući činjenicu da dobijamo povoljan i značajan pristup jednom od najvećih svetskih tržišta, baš kao i u slučaju sa tržištem Ruske Federacije, postavlja se pitanje da li će srpska privreda da iskoristi priliku, koja pripada manjem broju zemalja i barem na papiru biti ravnopravni partner jednoj od najmnogoljudnijih država sveta, ali i jednom od lidera u svetskoj ekonomiji.

 

Iz ugla investicija, veoma je interesantno kako će vodeći investitori iz Evropske unije „zaigrati“ u narednom periodu i da li će proizvodnju preseliti u Srbiju, proizvoditi svoje proizvode, a sledstveno svemu navedenom izvoziti iz Srbije u Kinu.

 

Treba podsetiti i na podatak da je Evropska unija najvažniji trgovinski i investicioni partner Republike Srbije, jer je preko 60 odsto spoljnotrgovinske razmene Srbije bilo sa Evropskom unijom, dok je trgovina, odnosno spoljnotrgovinska razmena Srbije i Kine oko 8 odsto.

 

Republika Srbija je u ovom trenutku podeljena između istoka i zapada. Sa istoka nam, pre svega, dolazi veoma moćna država koja će za par godina postati broj jedan i koja će po ekonomskom razvoju prestići zapadnu američku ekonomiju. Ako već nije.

 

Sa jedne strane ugled Republike Srbije dobiće na značaju, a sa druge strane biće izazov posmatrati da li će Srbija uspeti da iskoristi prednosti najavljenog sporazuma o slobodnoj trgovini ili će to uraditi samo Kina i doprineti i omogućiti trgovinu kineskom robom još slobodnijom, ali i da se olakša i omogući Kini da robu proizvedenu u kineskim fabrikama i postrojenjima nesmetano izveze iz Srbije.

 

Autor ovog teksta smatra da Republika Srbija nije dovoljno i u potpunosti iskoristila pogodnosti iz Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom i najiskrenije se nada da stečeno iskustvo, odnosno greške neće biti implementirane i u najavljeni Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine.

 

Svakako, Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine trebalo bi da donese još bolje odnosne i potvrdi zaista „čelično prijateljstvo“ Srbije i Kine.

 

Džon F. Kenedi je rekao: „Ako ne mi, ko? Ako ne sad, kad?“

 

I u pravu je.

 

AutorMilan Čukić 

Zašto je El Salvador zvanično usvojio Bitkoin kao svoju valutu?

 

Svakoga dana u svakom pogledu

sve više napredujem

 

Pre 40 godina pojavilo se debitantsko remek delo, mladog reditelja, Emira Kusturice (u tom trenutku imao je 27. godina).

 

U pitanju je film Sjećaš li se, Dolly Bell.

 

Najpoznatija rečenica iz filma Sjećaš li se Dolly Bell „Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem" koja govori o odrastanju, a mogla bi se primeniti i na El Salvador i Bitkoin valutu.

 

Pre nekoliko godina ili bolje rečeno, nekoliko decenija bilo je nezamislivo da digitalna valuta bude zvanično sredstvo plaćanja.

 

Vremena se menjaju i svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujemo.

 

El Salvador je postala prva država na svetu koja je zvanično proglasila Bitkoin svojom zvaničnom valutom plaćanja. Rame uz rame sa američkim dolarom.

 

El Salvador vs. Američki dolar

 

Ako ste se zapitali zbog čega je od 2001. godine u El Salvadoru zakonsko sredstvo plaćanja američki dolar treba istaći da je pobedu odneo odlučujući američki uticaj na krhke ekonomije Latinske Amerike i činjenicu da je Vlada Salvadora odustala od kontrole svoje monetarne politike, pa samim tim i na El Salvador.

 

Sledstveno tome i El Salvador, mala centralnoamerička država usvojila američki dolar kao svoju zvaničnu valutu, po uzoru na Panamu, Argentinu i Ekvador.

 

Državni i privredni zvaničnici očekivali su da će promena valute reaktivirati privredu i privući strane investicije, ali i da će oko 2 miliona stanovnika El Salvadora koji žive i rade u Sjedinjenim Američkim Država nastaviti da u El Salvadro šalju  oko 5 milijardi dolara godišnje.

 

 

El Salvador vs. Bitkoin

 

Vest da je El Salvador postala prva država na svetu koja je zvanično proglasila Bitkoin svojom zvaničnom valutom plaćanja iznenadila je ceo svet.

 

Posebno je iznenadila činjenica da je u pitanju država koja odustala je od fiksnog kursa i na neki način "dolarizovala" ekonomiju čime se američka valuta može koristiti u El Salvadoru kao zakonsko sredstvo plaćanja.

 

Jedan od osnovnih razloga za uvođenje Bitkoina kao zvanično sredstvo (valutu) plaćanja navodno je lakši transfer novca iz Sjedinjenih Američkih Država u El Salvador.

 

Da li je to zaista tako u vremenu kada su sva elektronska plaćanja digitalizovana i kada je bankarski sistem, ali i sistem drugih platnih institucija u dovoljnoj meri razvijen?

 

Posebno se treba istaći da preko 70 odsto građana El Salvadora nema bankovne račune i samim tim ne učestvuje u finansijskom tržištu pa je u tom delu nejasan i protivrečan razlog da se kripto valuta uvodi kao zvanično sredstvo plaćanja.

 

Treba napomenuti da je za korišćenje Bitkoina potreban stabilan pristup internetu, a prema raspoloživim podacima internet je u El Salvadoru dostupan u određenim oblastima oko glavnog grada i većim mestima. Drugim rečima, u El Salvadoru internet koristi oko 45 % stanovnika,

 

Namere Vlade El Salvadora su ozbiljne, jer je formiran fond od 150 miliona dolara u Razvojnoj banci Salvadora. Sredstva namenjena u fondu treba da se koristi za pretvaranje Bitkoina u Američki dolar. Da li je navedeni iznos dovoljan, vreme će pokazati.

 

Sa posebnom pažnjom treba uzeti u obzir činjenicu da je u El Salvadoru dominantno siromašno stanovništvo koje uglavnom zavisi od svojih sunarodnika koji im iz Sjedinjenih Američkih Država šalju novac.

 

Građani El Salvadora nisu spremno dočekali ni bitnije promene u životnom okruženju, pa su izuzetno skeptični i nepoverljivi prema aktivnostima Vlade El Salvadora kada je u pitanju Bitkoin.


Sa druge strane, namere Vlade El Salvadora su između ostalog da državu učine privlačnom za investitore u Bitkoin.

 

El Salvador i otvorena pitanja koja donosi Bitkoin

 

Za neke je uvođenje Bitkoina, kao zvaničnu valutu, hrabar potez. Ipak, treba biti oprezan kada je u pitanju Bitkoin, jer je Bitkoin sam po sebi nestabilan.


Dakle, sa jedne strane postoji stabilna zvanična valuta u Američkom dolaru (koja se može kontrolisati), a sa druge strane postoji nestabilna zvanična valuta u Bitkoinu (koja se još uvek ne može kontrolisati).

 

Nameću se, kao logična, sledeća pitanja.

 

Šta Bitkoin znači za siromašne ljude u El Salvadoru?

 

Šta Bitkoin znači za 70 odsto stanovništva koje nema bankovne račune?

 

Da li je za očekivati da 70 odsto stanovništva koje nema bankovne račune krene u upotrebu i korišćenje Bitkoina?

 

Da li siromašna država kao što je El Salvador ima tehničke mogućnosti za uspešnu realizaciju i uvođenje Bitkoina, kao zvaničnu valutu?

 

Da li je možda El Salvador pilot projekat u kome država treba da kontroliše transfer Bitkoinom (svako ko želi da obavi transfer Bitkoinom može to i sada da uradi bez odoborenja države)?

 

Da li će uvođenje Bitkoina kao zvanične valute dovesti do razvoja crnog tržišta u El Salvadoru kada su digitalne valute u pitanju?

 

 

Umesto zaključka

 

Niko sa sigurnošću ne može da kaže i/ili predvidi kada je Bitkoin u pitanju, ali i kada je u pitanju uvođenje Bitkoin valute, kao zvaničnog sredstva plaćanja.

 

Želje su jedno.

 

Mogućnosti su drugo.

 

El Salvador je svakako prekretnica u digitalnim valutama, jer će se na kraju ovog projekta znati da li je opsta opstanak digitalnih valuta doveden u pitanje ili je u pitanju njihov početak kraja?

 

Jedno je sigurno, El Salvador svakoga dana u svakom pogledu sve više napreduje.

 

AutorMilan Čukić 

Afričko tržište kao alternativa tržištu Ruske Federacije

 

Svet je promenjen.

Osećam to u vodi.

Osećam to u zemlji.

Osećam ga u vazduhu.

Mnogo toga što je nekada bilo izgubljeno je...

 

Ovo je epska replika iz filma Gospodar prstenova: Družina prstenova koja je nastala pre 20 godina, odzvanja i u današnjem vremenu, sa jednako snažnim značenjem.

 

Uvažavajući činjenicu da se od sukoba Ruske Federacije i Ukrajine, a sledstveno tome i odnos drugih država u Evropi i svetu promenio pojavile su određene poslovne mogućnosti i nova tržišta.

 

Da li je tržiše Afrike postalo aktuelnije nego ikada?

 

Odgovor na ovo pitanje zahteva posebnu pažnju i veoma je složeno, barem iz ugla Republike Srbije.

 

Pokret nesvrstanih

 

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Beograd, kao glavni grad SFRJ, imala je čast da bude domaćin prve Konferencije Pokreta nesvrstanih u septembru 1961. godine.

 

Treba pomenuti, pa čak i sa ponosom istaći da je tadašnji vodeći politički lider SFRJ, Josip Broz Tito, prepoznao značaj, potencijal i ulogu Afrike i inicirao da se održi konferencija.

 

Pet osnovnih principa na kojim je zasnovan Pokret nesvrstanih su: uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta; uzajamno nenapadanje; uzajamno nemešanje u unutrašnje poslove; jednakost i uzajamna korist i miroljubiva koegzistencija.

 

Republika Srbija i Afričke zemlje

 

Danas, više nego ikada, privrednicima i kompanijama iz Republike Srbije je potrebno otvoriti svako tržište. U kontekstu trenutne geopolitičke situacije u svetu, tržište Afrike se izdvaja kao potencijalno tržište za  plasman naših proizvoda i usluga.

 

Uvažavajući principe Pokreta nesvrstanih, treba  napomenuti da Afričke zemlje pamte i dalje SFRJ i iskustva kakva su imali sa njom i u tome možemo iskoristiti prednost u odnosu na druge zemlje.

 

Danas, kada govorimo o tržištu Afrike, koje je zaista jedno od najvećih svetskih tržišta, možemo zaključiti da privrednici i zainteresovane strane u Republici Srbiji nisu dovoljnoj upoznati sa potencijalima i mogućnostima koje tržište Afrike pruža.

 

 

Ipak, spoljnotrgovinski pokazatelji i parametri Republičkog zavoda za statistiku navode da trgovinska razmena između Republike Srbije i Afričkih zemalja beleži pozitivan trend. Postoji pozitivan saldo trgovinskog bilansa s tendencijom da se izvoz povećava iz godine u godinu u odnosu na uvoz, kao i to da konstantno postoji dodatni prostor za dalje unapređenje saradnje.

 

Biznis ne treba i ne poznaje granice, a to potvrđuju sve češće posete državno – privrednih delegacija iz cele Afrike koje prati organizovanje Poslovnih foruma. Ključnu ulogu u organizovanju privrednih aktivnosti i poslovnog povezivanja između Republike Srbije i Afričkih zemalja ima Privredna komora Srbije.

 

Tako da nam se danas pruža prilika da se direktno upoznamo sa privrednicima iz Nigerije, Konga, Egipta, Kenije, Angole, Ugande, Zambije, Tanzanije, Mozambika i dr.

 

Upravo putem nesporednih razgovora afričkih i srpskih kompanija ostvaruje se saradnja sa velikim brojem proizvođača iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije, kao i iz drugih oblasti: hemijske industrije (posebno kućne hemije), lekova, kozmetike, tekstila, obuće, auto industrije, obrazovanja i sl. Takođe, važno je istaći i grane koje su nekada bile prepoznate u Africi, kao što su građevinarstvo i rudarstvo...

 

Afrička poslovna komora

 

Pored Privredne komore Srbije, na tržištu Republike Srbije posluje i Afrička poslovna komora. Ova organizacije, jedinstvena po svojoj ulozi, na neki način predstavlja sve Afričke zemlje u Republici Srbiji. Njena osnovna misija je da omogućava privredi, privrednicima i kompanijama iz Republike Srbije da se afirmišu na velikom Afričkom tržištu i ostvare još uspešnije poslovanje.

 

Više informacija o samoj Afričkoj poslovnoj komori možete pročitati na sledećem linku. 

Show more post