Karlo Rati: EXPO je laboratorija budućnosti
Karlo Rati, arhitekta, inovator i direktor MIT Senseable City Lab-a (digitalne laboratorije u okviru Masačusetskog tehnološkog instituta), za potrebe EXPO 2015 Milano osmislio je Future Food District, vizionarski prostor koji je ponudio odgovor na pitanje – kako će izgledati hrana i gradovi sutrašnjice? Kroz osvrt na rad ateljea Karlo Rati (Carlo Ratti) asocijacije na velikim svetskim događajima, deli uvide o ulozi međunarodnih izložbi, tehnologije i urbanog planiranja i otkriva zašto veruje da su moderni gradovi zapravo najveći eksperiment našeg doba.
Svetska izložba u Milanu 2015. godine težila je tome da ostavi trajan uticaj izvan samog događaja. Šta je, po Vašem mišljenju, njeno najznačajnije nasleđe za Milano i Italiju?
Nasleđe te izložbe može se sagledati iz više različitih uglova. Prvi je onaj koji možemo nazvati nasleđem sadržaja. Sa svojom centralnom temom „Nahranimo planetu, energija za život“, izložba je pokrenula nacionalnu diskusiju o prehrambenim sistemima, inovacijama i održivosti. Njen uticaj je i dalje uočljiv – od pojave startapova usmerenih ka prehrambenoj industriji do inicijativa kao što je „Grand Tour“ u Bolonji, koji nastavljaju da istražuju kulturnu i ekološku sferu prehrambene industrije.
Postoji takođe i infrastrukturno nasleđe. Lokalitet Ro-Pero, prvobitno zamišljen kao privremena bina, postao je poligon za urbanu rekonstrukciju. Danas predstavlja sedište naučnog centra MIND – Milan Innovation District – gde se naučno istraživanje, gradski život i poljoprivreda prepliću na nove načine. Karlo Rati asocijacija (CRA) imala je tu privilegiju da projektuje prvobitan master plan za ovakvu transformaciju.
Konačno, postoji i ono ličnije nasleđe. EXPO 2015 Milano nastavlja da govori na koji način naš atelje pristupa konstrukciji globalnih događaja. To je bio trenutak koji je preoblikovao naš način razmišljanja. Ove teme jasno prožimaju naš trenutni rad, bilo da je reč o kustoskom vođenju Venecijanskog bijenala arhitekture 2025. godine, koji je otvoren 10. maja, ili doprinosu izložbi EXPO 2025 u Osaki. Zajedno sa kompanijom Coldefy, tamo smo razvili paviljon Francuske kao prostor za dijalog i transformaciju – arhitekture koja sluša koliko i govori.
U najboljem slučaju, EXPO-i ne samo da izlažu – oni stvaraju budućnost.
EXPO 2015 Milano bio je naširoko hvaljen zbog inovativnog pristupa urbanom planiranju i održivosti. Da li to iskustvo može biti korisno Beogradu dok se priprema za EXPO 2027?
Jedna od ključnih pouka koje smo izvukli iz Svetske izložbe 2015. u Milanu odnosila se na važnost razmišljanja o onom „posle“ – i to od samog početka. U Milanu je veliki deo temeljne infrastrukture zamišljen imajući u vidu dugoročnu upotrebu. Međutim, mnogi paviljoni su demontirani nakon završetka događaja, što postavlja pitanje da li smo mogli da učinimo više da obezbedimo kontinuitet.
Dok se Beograd priprema za EXPO 2027, postoji realna prilika da se ide dalje – ne samo da se projektuje za nasleđe, već i za prilagodljivost, demontažu i ponovnu upotrebu. Brojne prilike tu postoje. Ne projektuje se isključivo samo za taj događaj – projektuje se i za ono što sledi. Prioritet treba da budu konstrukcije koje su lagane, fleksibilne i lokalno značajne. Mogućnost ponovne upotrebe i transformacije treba da bude u srcu svakog paviljona.
U tom smislu, međunarodna izložba u Beogradu 2027. bi mogla postati više od proslave – mogla bi da postane katalizator urbane regeneracije, živi model cirkularne arhitekture i primer kako se gradovi mogu održivo razvijati.
Srbija je u fazi brze urbane transformacije. Na osnovu Vašeg iskustva, šta su najznačajnije prilike i izazovi za gradove poput Beograda dok se modernizuju i šire?
Prava prilika leži u korišćenju ovih trenutaka za kreiranje inovacija u realnom vremenu i upijanju kako ljudi reaguju na njih. Gradovi postaju žive laboratorije, gde se nove ideje mogu testirati ne u teoriji, već direktnom interakcijom.
Koje inovacije s prošlih međunarodnih izložbi smatrate da su imale najveći uticaj na to kako danas projektujemo gradove?
Privremeni svetski događaji – EXPO, Olimpijske igre, Bijenale u Veneciji ili Milanska nedelja dizajna – nude jedinstveno igralište za eksperimentisanje. Oni nam omogućavaju da testiramo nove ideje iz oblasti urbanog projektovanja, mobilnosti i tehnologije, jer nisu zauzdani ograničenjima trajnosti. Ti događaji su u svoj svojoj prolaznosti u prošlosti dali neke od najradikalnijih inovacija. Setite se Kristalne palate Džozefa Pakstona na Velikoj izložbi 1851. godine, ili kule Gistava Ajfela u Parizu za Svetsku izložbu 1889. godine – obe su nastale kao privremene konstrukcije i obe su oblikovale modernu arhitekturu.
To je duh koji nas u ateljeu CRA i dalje privlači na EXPO. Tokom godina, imali smo priliku da doprinesemo mnogim izložbama – od Digitalnog vodenog paviljona u Saragosi 2008. godine (koji je časopis Tajm prepoznao kao jedan od najboljih izuma godine), do tematskih paviljona u Milanu 2015. godine, paviljona Italije u Dubaiju 2020. godine (u saradnji sa Italom Rotom), a sada i paviljona Francuske u Osaki 2025. godine (zajedno sa kompanijom Coldefy).
Ipak, nadam se da se ove izložbe neće pamtiti po stilskim uspesima, po čemu su se pamtile pre jednog veka. Umesto toga, njihovo pravo nasleđe treba da leži u načinu na koji se arhitektura nosi sa izazovima našeg vremena – od klimatskih promena do nejednakosti, od oskudice resursa do digitalne tranzicije.
Tema predstojeće Specijalizovane izložbe u Beogradu „Igra(j) za čovečanstvo: sport i muzika za sve“ ističe moć igre u oblikovanju društava. Kako vidite ulogu igre u svakodnevnom životu?
Kao i veliki američki filozof Džon Djui, igru vidim ne samo kao rekreaciju, već i kao sredstvo za učenje i razvoj. Ovo je takođe veoma važno kada je reč o urbanizmu. Kao što je napisao moj kolega sa MIT-a, Fabio Duarte, „urbana igra“ je suštinski sastojak u oblikovanju grada. Upravo kroz igru – eksperimentisanje, interakciju i improvizaciju – urbani život pulsira punom parom.
Stoga, šansa za Beograd leži u rušenju granice između sadržaja i pakovanja: između činova igre i samog prostora grada. Ako EXPO može da poistoveti jedno sa drugim, odnosno ako učini da grad postane i pozornica i scenario, to može radikalno pojačati njegov uticaj na grad i zemlju domaćina.
Detaljnije informacije o EXPO 2027 Beograd mogu se pronaći na LINKU.
Autor fotografije: World Economic Forum, Mattias Nutt